Valonija: razlika između inačica
Map of Wallonia.png |
|||
| Redak 92: | Redak 92: | ||
[[ja:ワロン地域圏]] |
[[ja:ワロン地域圏]] |
||
[[ko:왈로니]] |
[[ko:왈로니]] |
||
[[ku: |
[[ku:Wallonistan]] |
||
[[la:Vallonia]] |
[[la:Vallonia]] |
||
[[lb:Wallounien]] |
[[lb:Wallounien]] |
||
| Redak 100: | Redak 100: | ||
[[nds-nl:Waalnlaand]] |
[[nds-nl:Waalnlaand]] |
||
[[nl:Wallonië]] |
[[nl:Wallonië]] |
||
[[no: |
[[no:Vallonia]] |
||
[[pl:Walonia]] |
[[pl:Walonia]] |
||
[[pt:Valônia]] |
[[pt:Valônia]] |
||
Inačica od 15. kolovoza 2008. u 13:24
| |
 | |
| Službeni jezici | francuski, njemački |
| Glavni grad | Namur |
| Ministarski predsjednik | Elio Di Rupo |
| Površina – Ukupno |
16,844 km² |
| Stanovništvo – Ukupno (2002.) – Gustoća |
3,358,560 stanovnika 199.39/km² |
| Regionalna himna | Li Tchant des Walons |
| Regionalni moto | Walon todi! (Valonija zauvijek!) |
Valonija (franc. Wallonie, njem. Wallonien, valonski: Walonreye, nizozemski: Wallonië) ili Valonska regija je južna, frankofona regija Belgije i federalna jedinica čiji je glavni grad Namur. Službeni jezici su francuski i njemački. Regija ima oko 3.360.000 stanovnika, a površinski, s 16.844 km², zauzima 55.18% države.
Valonija se sastoji od sljedećih pokrajina:
Najveći gradovi su Liège, Namur, Charleroi, Mons, Tournai, Arlon, Bastogne, Wavre, Verviers, Dinant i Eupen.
Demografija i jezik
U većini općina službeni jezik je francuski dok njemački ima takav status u devet istočnih općina koje su pripadale Njemačkoj do poslijeratnog razgraničenja 1918. U nekim frankofonim općinama postoje posebna pravila po kojima se stanovnici kojima je materinji jezik njemački ili nizozemski mogu koristiti njime u administraciji. Valonci su često izloženi kritikama zbog slabog poznavanja nizozemskog, drugog nacionalnog jezika; po istraživanjima iz 2006. govori ga samo 19% stanovnika, dok 59% Flamanaca govori francuski. Uz francuski, odnosno njegovu belgijsku varijantu, kao regionalni jezici priznati su i lokalni dijalekti koji su unatoč tome u izumiranju.
Njemačka nacionalna manjina broji oko 70.000 ljudi, a garantirana su joj posebna prva, posebno u jezičnim i kulturološkim pitanjima. Među Nijemcima je sve jača želja za ekonomskom samostalnošću i uzdizanjem na razinu autonomne regije.
Ekonomija
Belgija je bila jedna od prvih zemalja u kojima dogodila industrijska revolucija, a Valonija je tokom 19. stoljeća doživjela jak razvoj posebno zahvaljujući industriji baziranoj na ugljenu i željezu. Tokom dvadesetog stoljeća ove industrijske grane su postala manje profitabilne, a kriza u čeličnoj industriji i restrukturiranje rezultirali su slabljenjem gospodarstva i pomicanjem centra industrijske djelatnosti na sjever Belgije. I danas je Valonija znatno siromašnija od Flandrije: 2004. godine BDP je u flamanskom dijelu bio 27.356 eura, a u valonskom 19.858 eura. U nekim dijelovima nezaposlenost dostiže i 20 posto.
Vidi još
Vanjske poveznice
- U kojoj državi mi živimo ? (pdf), Službena brošura o asimilaciji.
- Službena stranica Valonije
- Gospodarska stranica Valonije
- Službena stranica valonske vlade
- Gospodarsko i socijalno vijeće Valonije
- Zajednica gradova i općina Valonije
- Enciklopedija o valonskom pokretu
- Osnivanje Valonije, povijest i sl.
- Mouvement du Manifeste wallon
| |||||||||||||
