Papuk

Pogled na Papuk iz okolice Daruvara

Papuk je najveća planina u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline. Najviši joj je istoimeni vrh na 953 m. Paleozojsku jezgru, građenu od gnajsa, na rubovima prekrivaju kredne (vapnenac i dolomit) i tercijarne (lapor) naslage.

Papuk se odlikuje velikim šumskim bogatstvom, u kojem prevladavaju bukva i hrast, pored toga javor, klen i jasen. Na prisojnim stranama ima breze, borovice i pitomog kestena. Ogoljelih stijena ima samo u nižim dijelovima i potočnim koritima. Za slavonsko su gorje neobične Sokoline stijene (564 m) nedaleko od Gornjeg Vrhovaca koje su mjestimično gole, glatke i gotovo okomite.

Izvorno je područje mnogih vodenih tokova: (Čađavica, Karašica, Pakra).

Papuk sa svojim razvedenim grebenima i uvalama, s bujnom vegetacijom, karakterističnom florom i faunom, uz obilje izvorske vode i gustu mrežu putova, predstavlja vrlo prikladno područje za razvitak planinskog turizma.

Na području Papuka sačuvani su značajniji ostaci kulturne baštine vezani za dva povijesna razdoblja, prethistorijsko razdoblje te razdoblje srednjeg vijeka.

1999. godine proglašen je parkom prirode.

Poznata su rekreaciona papučka središta su Zvečevo, Jankovac i Velika, kao i arboretum Lisičine.

Na Papuku su izgrađeni planinarsko-turistički objekti:

• planinarski dom Lapjak (335 m) 3 km udaljen od Velike
• termalno kupalište Toplice (296 m) nedaleko od Velike
• planinarska kuća Trišnjica, 7 km od doma Lapjaka
• dom gorske službe spašavanja na Nevoljašu (725 m)
• skijaška žičara nad Jezercem (silazi s Nevoljaša)
• planinarski dom Jankovac (475 m) na sjevernim obroncima Papuka

Vanjske povezice

• Park Prirode Papuk
• Park Prirode Papuk
• Hrvatski planinarski savez - Papuk
• Planinarski dom Jankovac