Povijest Egipta: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 19: Redak 19:
* Rimsko razdoblje
* Rimsko razdoblje


== Najstarija razdoblja egipatske države (3100. g. pr. Kr. - 2700. g. pr. Kr.) ==
== Najstarija
[[Slika:NarmerPalette ROM.jpg|thumb|300px|Paleta kralja Narmera (prednja i stražnja strana)]]
Egipat je najstarija civilizacija sjeverne Afrike. Iznikla je iz afričkog neolitika tijekom 6. i 5. tisućlječa pr. Kr. Iz tog pretpovijesnog vremena potječe povijesna teritorijalna podjela na '''Gornji Egipat''' od Asuana do Kaira i '''Donji Egipat''' između Kaira i delte [[Nil]]a. Egipat se u tim najranijim razdobljima naziva '''''crnom zemljom'''''. Budući da je u Egiptu [[kiša]] rijetkost, tamošnji je život ovisio o poplavama Nila i gradnji kanala kojima se natapalo suho pustinjsko tlo. Plodni crni [[mulj]] i poplave Nila omogućile su u mlađem kamenom dobu nastanak visoko razvijenih ratarskih zajednica. Gradnja sustava kanala i obuzdavanje nabujale rijeke u kišnim razdobljima stvorilo je potrebu za ranom organizacijom teritorijalnih okruga - [[noma]], na čijem su se ćelu nalazili lokalni upravitelji - [[nomar]]si. Svaka noma imala je totemskog zaštititnika. Prema najstarijoj teritorijalnoj podjeli, i Gornji i Donji Egipat imali su svaki po 20 noma, a na njihovoj granici nalazile su se dvije nome. Najranija razdoblja egipatske povijesti obilježavaju '''suparništvo''' i '''borba Gornjeg i Donjeg Egipta'''. Vladar Gornjeg Egipta nosio je izduženu '''bijelu krunu''', a njegov glavni bog i zaštitnik bio je '''sokol'''. Vladar Donjeg Egipta nosio je '''crvenu krunu''', a njegov glavni bog i zaštitnik bio je '''pas'''. Glavni grad Gornjeg Egipta bila je [[Teba]], a [[Memfis]] glavni grad Donjeg Egipta. U pretpovijesnom razdoblju zbilo se prvo ujedinjenje u zajedničku državu pod vodstvom Donjeg Egipta, ali je ono potrajalo samo kratko. Oko '''3100. g. pr. Kr.''' vladar Gornjeg Egipta [[Narmer]] konačno je ujedinio '''dva kraljevstva''' u jedinstvenu državu . Počelo je dinastičko razdoblje egipatske povijesti. Glavni povijesni izvori toga razdoblja su '''paleta za šminkanje kralja Narmera''' i '''glava toljage kralja Škorpiona'''. U ovom razdoblju (1. i 2. dinastija) postavljeni su temelji egipatske države. Država je [[apsolutna monarhija]] izgrađena na predodžbi o božanskoj prirodi faranove vlasti, a [[faraon]] se obredno kruni krunama Gornjeg i Donjeg Egipta.

Inačica od 5. rujna 2008. u 16:16

Stara egipatska država razvila se u dolini Nila, na sjeveroistoku Afrike. Grčki povjesničar Herodot posjetio je Egipat sredinom 5. st. pr. Kr. U djelu Povijest opisao je život, povijest i vjeru starih Egipćana. Istaknuo je kako je Egipat zemlja koju je darovala rijeka. U gornjim tokovima, u planinskim krajevima Etiopije i Nubije, Nil čine dvije rijeke Plavi i Bijeli Nil. Oni tijekom zime i kišnih razdoblja nabujaju, a kad se spoje u jedinstvenu rijeku, nastaje poplava u donjem koritu Nila. Zahvaljujući toj prirodnoj pojavi, Nil svake godine natapa suho pustinjsko tlo vodom i riječnim muljem. Poplavljena područja nakon povlačenja rijeke postaju pogodna za razvoj različitih poljoprivrednih kultura.


Periodizacija razvoja egipatske države

Egipatskom su državom u najvećem dijelu njezine duge prošlosti vladale razne vladarske obitelji koje nazivamo dinastijama. One su se izmjenjivale na vlasti u razdobljima jačanja pojedinih gradskih središta i stoga ih često nazivamo prema njihovim imenima. Tijekom četiri tisuće godina egipatske povijesti na vlasti se nalazilo više od 30 dinastija.

Razvoj egipatske civilizacije dijelimo na sljedeća razdoblja:

  • Preddinastičko razdoblje
  • Arhajsko razdoblje (1. i 2. dinastija)
  • Staro kraljevstvo (3. - 4. dinastija)
  • 1. međurazdoblje (7. - 11. dinastija)
  • Srednje kraljevstvo (11. - 12. dinastija)
  • 2. međurazdoblje (13. - 17. dinastija)
  • Novo kraljevstvo (18. - 20. dinastija)
  • 3. međurazdoblje (21. - 25. dinastija)
  • Saitski period (26. dinastija)
  • Kasno razdoblje (27. - 31. dinastija)
  • Helenističko razdoblje (32. - 33. dinastija)
  • Rimsko razdoblje

Najstarija razdoblja egipatske države (3100. g. pr. Kr. - 2700. g. pr. Kr.)

Paleta kralja Narmera (prednja i stražnja strana)

Egipat je najstarija civilizacija sjeverne Afrike. Iznikla je iz afričkog neolitika tijekom 6. i 5. tisućlječa pr. Kr. Iz tog pretpovijesnog vremena potječe povijesna teritorijalna podjela na Gornji Egipat od Asuana do Kaira i Donji Egipat između Kaira i delte Nila. Egipat se u tim najranijim razdobljima naziva crnom zemljom. Budući da je u Egiptu kiša rijetkost, tamošnji je život ovisio o poplavama Nila i gradnji kanala kojima se natapalo suho pustinjsko tlo. Plodni crni mulj i poplave Nila omogućile su u mlađem kamenom dobu nastanak visoko razvijenih ratarskih zajednica. Gradnja sustava kanala i obuzdavanje nabujale rijeke u kišnim razdobljima stvorilo je potrebu za ranom organizacijom teritorijalnih okruga - noma, na čijem su se ćelu nalazili lokalni upravitelji - nomarsi. Svaka noma imala je totemskog zaštititnika. Prema najstarijoj teritorijalnoj podjeli, i Gornji i Donji Egipat imali su svaki po 20 noma, a na njihovoj granici nalazile su se dvije nome. Najranija razdoblja egipatske povijesti obilježavaju suparništvo i borba Gornjeg i Donjeg Egipta. Vladar Gornjeg Egipta nosio je izduženu bijelu krunu, a njegov glavni bog i zaštitnik bio je sokol. Vladar Donjeg Egipta nosio je crvenu krunu, a njegov glavni bog i zaštitnik bio je pas. Glavni grad Gornjeg Egipta bila je Teba, a Memfis glavni grad Donjeg Egipta. U pretpovijesnom razdoblju zbilo se prvo ujedinjenje u zajedničku državu pod vodstvom Donjeg Egipta, ali je ono potrajalo samo kratko. Oko 3100. g. pr. Kr. vladar Gornjeg Egipta Narmer konačno je ujedinio dva kraljevstva u jedinstvenu državu . Počelo je dinastičko razdoblje egipatske povijesti. Glavni povijesni izvori toga razdoblja su paleta za šminkanje kralja Narmera i glava toljage kralja Škorpiona. U ovom razdoblju (1. i 2. dinastija) postavljeni su temelji egipatske države. Država je apsolutna monarhija izgrađena na predodžbi o božanskoj prirodi faranove vlasti, a faraon se obredno kruni krunama Gornjeg i Donjeg Egipta.