Biotin: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: oc:Biotina
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
Redak 43: Redak 43:
[[su:Biotin]]
[[su:Biotin]]
[[sv:Biotin]]
[[sv:Biotin]]
[[th:วิตามินบี7]]
[[tr:Biyotin]]
[[tr:Biyotin]]
[[uk:Біотин]]
[[uk:Біотин]]

Inačica od 11. rujna 2008. u 21:00

Struktura biotina

Biotin u organizmu igra centralnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, aminokiselina i masti. Dio je enzimskog sustava koji povezuje izgradnju i razgradnju spomenutih biomolekula, izvora energije u stanicama. Naime, biotin je prijenosnik karboksilne skupine tj, ugljičnog dioksida (hidrogenkarbonata), važan u svim karboksilacijama u intermedijarnom metabolizmu.

Pivski kvasac, iznutrice, piletina, kruh, riba, žumanjak, banane, gljive te neke vrste povrća kao što su cvjetača i mrkva predstavljaju dobar izvor biotina.

Nije poznata avitaminoza zbog slabe prehrane jer se biotin stvara u crijevima pod utjecajem crijevne flore. Samo u slučajevima teškog oštećenja crijevne flore ili konzumacije sirovog bjelanjka (koji sadrži antimetabolit biotina - avidin) može doći do razvoja nedostatka biotina. On se očituje kroz dermatitis, atrofični glositis, bolove u mišićima, anoreksiju, blagu anemiju i promjene u EEG-u. Biotin može pomoći u slučajevima gastrektomije, seboreičnog dermatitisa kod male djece i primjene avidina. Nije uputno pokušavati liječiti akne, seboreični ekcem i alopeciju uzimanjem pripravaka na bazi biotina.