Demetra: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m Uklonjena promjena suradnika 78.0.18.167, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Dtom |
||
Redak 3: | Redak 3: | ||
[[Slika:Cosmè Tura 005.jpg|thumb|[[Cosmè Tura]]: Demetra<small>, [[15. stoljeće]]</small>]] |
[[Slika:Cosmè Tura 005.jpg|thumb|[[Cosmè Tura]]: Demetra<small>, [[15. stoljeće]]</small>]] |
||
'''Demetra''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Δημήτηρ}}''', ''Dêmếtêr'') |
'''Demetra''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Δημήτηρ}}''', ''Dêmếtêr'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog|boginja]] je [[zemlja|zemlje]], [[ratarstvo|ratarstva]], plodnosti, a u prvom redu [[žito|žita]]; [[Reja (mitologija)|Rejina]] je i [[Kron]]ova kći, [[Zeus]]ova sestra i [[Perzefona|Perzefonina]] majka. Demetrin je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Cerera (mitologija)|Cerera]]. [[Antika|Antički]] su narodi smatrali da je identična [[Izida|Izidi]] u [[egipatska mitologija|egipatskoj mitologiji]]. |
||
== [[Etimologija]] == |
== [[Etimologija]] == |
||
Demetrino [[grčki jezik|grčko]] [[ime]] znači "majka božica", kao supruga [[indoeuropski prajezik|ie.]]. boga zvanog ''*dyēws ph<sub>2</sub>tēr'', iz kojeg je izvedeno i [[Zeus]]ovo ime te [[Jupiter (mitologija)|Jupiterovo]], a moguće je da joj je pandan i [[Dijana (mitologija)|Dijana]]. |
Demetrino [[grčki jezik|grčko]] [[ime]] znači "majka božica", kao supruga [[indoeuropski prajezik|ie.]]. boga zvanog ''*dyēws ph<sub>2</sub>tēr'', iz kojeg je izvedeno i [[Zeus]]ovo ime te [[Jupiter (mitologija)|Jupiterovo]], a moguće je da joj je pandan i [[Dijana (mitologija)|Dijana]]. |
||
Druga je mogućnost da je izvedeno iz [[dorski grčki|dorskog]] te da znači "majka zemlja". |
|||
== Karakteristike == |
== Karakteristike == |
||
[[Slika:Demeter MKL1888.png|thumb|Demetra<small>, preslika reljefa iz [[Pompeji|Pompeja]]</small>]] |
[[Slika:Demeter MKL1888.png|thumb|Demetra<small>, preslika [[reljef (umjetnost)|reljefa]] iz [[Pompeji|Pompeja]]</small>]] |
||
Obično je prikazivana uz [[žito]], a najomiljenija [[ptica]] bila joj je [[roda]]. [[Atribut]]i su joj: |
Obično je prikazivana uz [[žito]], a najomiljenija [[ptica]] bila joj je [[roda]]. [[Atribut]]i su joj: |
||
Redak 24: | Redak 26: | ||
Često je prikazivana na kočiji, a povezivana je i s prizorima žetve, uključujući [[cvijeće]], [[voće]] i žito. Uz nju je obično bila i [[Perzefona]]. |
Često je prikazivana na kočiji, a povezivana je i s prizorima žetve, uključujući [[cvijeće]], [[voće]] i žito. Uz nju je obično bila i [[Perzefona]]. |
||
== |
== Mitologija == |
||
=== Rođenje === |
=== Rođenje === |
||
Bila je [[Reja (mitologija)|Rejina]] i [[Kron]]ova kći, [[Hestija|Hestijina]], [[Hera|Herina]], [[Had (bog)|Hadova]] i [[Posejdon]]ova sestra, a također i [[Zeus]]ova sestra. Kao i njezinu braću i sestre, sustigla ju je ista sudbina, njezin ju je otac progutao bojeći se moguće pobune. Demetra je i dalje, kao i ostali bogovi, živjela u njegovoj utrobi sve dok je nije oslobodio [[Zeus]], njezin najmlađi brat koji je izmaknuo toj sudbi i proglasio se vrhovnim božanstvom. Dodijelio joj je brigu za plodnost zemlje te je ona naučila ljude obradi zemlje i tako promijenila ljudsko društvo koje je dotada bilo orijentirano samo na stočarstvo i lov. |
|||
Sa |
Sa [[Zeus]]om je imala kći [[Perzefona|Perzefonu]] i sina [[Zagrej]]a, a s [[Posejdon]]om kći [[Despena|Despenu]] i sina - [[konj]]a [[Arion]]a. S [[Jasion]]om je imala sinove [[Plut]]a i [[Filomej]]a, a s [[Karmanor]]om sina [[Eubol]]a. U jednom se rijetkom [[mit]]u govori da je i [[Artemida]] bila njezina kći. |
||
[[Slika:FredericLeighton-TheReturnofPerspephone(1891).jpg|thumb|150px|[[Frederic Leighton]]: Povratak Perzefone<small>, [[1891.]]</small>]] |
[[Slika:FredericLeighton-TheReturnofPerspephone(1891).jpg|thumb|150px|[[Frederic Leighton]]: Povratak Perzefone<small>, [[1891.]]</small>]] |
||
=== |
=== Otmica Perzefone === |
||
Demetra je |
Demetra je [[Zeus]]u rodila kćer [[Perzefona|Perzefonu]]. Kad se ona igrala s [[nimfa]]ma na livadi, pod njom se otvorila zemlja te se iz ponora pojavio [[Had (bog)|Had]] i oteo je. Had ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz [[Had (podzemni svijet)|podzemnoga svijeta]]. Demetra je čula krik svoje kćeri i potrčala u pomoć, ali već je bilo kasno. Demetra je lutala svijetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj [[Helije]] nije otkrio što se s Perzefonom dogodilo. Nesretna je majka pošla na [[Olimp]] i zatražila od Zeusa da joj pomogne. |
||
Za to se vrijeme Had oženio Perzefonom i dao joj da kuša zrna [[šipak|šipka]] (kad bi netko kušao nešto iz podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na zemlju). Demetra se potom zatvorila u svoj hram u [[Eleuzina|Eleuzini]] te na svijet poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za ljude i za bogove. Zeus je odlučio umiješati se te je odredio da Perzefona trećinu godine živi u podzemnome svijetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji. Tako da Demetra tugujući na zimu zemlji daje neplodnost dok joj kći odlazi u |
Za to se vrijeme Had oženio Perzefonom i dao joj da kuša zrna [[šipak|šipka]] (kad bi netko kušao nešto iz podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na zemlju). Demetra se potom zatvorila u svoj hram u [[Eleuzina|Eleuzini]] te na svijet poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za ljude i za bogove. Zeus je odlučio umiješati se te je odredio da Perzefona trećinu godine živi u podzemnome svijetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji. Tako da Demetra tugujući na zimu zemlji daje neplodnost dok joj kći odlazi u [[Had (podzemni svijet)|Had]], a kad se vrati, odijeva prirodu u zelenilo i [[cvijeće]]. Tako su nastala godišnja doba. |
||
=== Darovi === |
=== Darovi === |
||
[[Slika:Eleusis2.jpg|thumb|150px|[[Perzefona]], [[Triptolem]] i Demetra<small>, [[mramor]]ni [[reljef]] iz [[Eleuzina|Eleuzine]], [[5. stoljeće p.n.e.]]</small>]] |
[[Slika:Eleusis2.jpg|thumb|150px|[[Perzefona]], [[Triptolem]] i Demetra<small>, [[mramor]]ni [[reljef (umjetnost)|reljef]] iz [[Eleuzina|Eleuzine]], [[5. stoljeće p.n.e.]]</small>]] |
||
[[Triptolem]]a, sina [[Eleuzina|eleuzinskog]] kralja [[Kelej]]a, Demetra je naučila uzgajati biljke, kao zahvala za to što su je Triptolemovi roditelji ugostili u svome domu dok je tugovala za Perzefonom, premda oni nisu znali da su primili božicu - predstavila im se kao ''Doso''. Podala mu je zrnje [[žito|žita]] i naučila ga orati te mu je rekla da to umijeće širi dalje. |
[[Triptolem]]a, sina [[Eleuzina|eleuzinskog]] kralja [[Kelej]]a, Demetra je naučila uzgajati biljke, kao zahvala za to što su je Triptolemovi roditelji ugostili u svome domu dok je tugovala za Perzefonom, premda oni nisu znali da su primili božicu - predstavila im se kao ''Doso''. Podala mu je zrnje [[žito|žita]] i naučila ga orati te mu je rekla da to umijeće širi dalje. |
||
Redak 48: | Redak 50: | ||
Drugom je Kelejevu sinu, [[Demefont]]u, namjeravala podati besmrtnost uronivši ga u [[vatra|vatru]]. No, tada je naišla njegova majka [[Metanira]] i kriknula puna užasa. Na to se Demetra prestraši, ispusti dječaka u vatru, a on izgori. Nakon njezina odlaska, u [[Eleuzina|Eleuzini]] je sagrađeno svetište u njezinu čast, koje je poslije postalo središte Demetrina kulta. |
Drugom je Kelejevu sinu, [[Demefont]]u, namjeravala podati besmrtnost uronivši ga u [[vatra|vatru]]. No, tada je naišla njegova majka [[Metanira]] i kriknula puna užasa. Na to se Demetra prestraši, ispusti dječaka u vatru, a on izgori. Nakon njezina odlaska, u [[Eleuzina|Eleuzini]] je sagrađeno svetište u njezinu čast, koje je poslije postalo središte Demetrina kulta. |
||
=== Demetra i |
=== Demetra i Posejdon === |
||
U starijem obliku [[more|morske]] božice, Demetra je bila predmet [[Posejdon]]ove požude. Ona mu je odolijevala i sakrila se u krdo [[konj]]a. Posejdon se pretvorio u pastuha i navalio na nju. Demetra je zbog toga bila bijesna i otišla je oprati svoj gnjev u [[rijeka (vodotok)|rijeku]] [[Ladon]]. Posejdonu je rodila jednu kći [[Despena|Despenu]] i konja [[Arion]]a s crnom grivom. Zato je u [[Arkadija|Arkadiji]] Demetra često bila štovana kao božica s konjskom glavom |
U starijem obliku [[more|morske]] božice, Demetra je bila predmet [[Posejdon]]ove požude. Ona mu je odolijevala i sakrila se u krdo [[konj]]a. Posejdon se pretvorio u pastuha i navalio na nju. Demetra je zbog toga bila bijesna i otišla je oprati svoj gnjev u [[rijeka (vodotok)|rijeku]] [[Ladon]]. Posejdonu je rodila jednu kći [[Despena|Despenu]] i konja [[Arion]]a s [[crna|crnom]] grivom. Zato je u [[Arkadija|Arkadiji]] Demetra često bila štovana kao božica s konjskom glavom. |
||
== Literatura == |
== Literatura == |
Inačica od 14. rujna 2008. u 08:42
Demetra (grč. Δημήτηρ, Dêmếtêr) u grčkoj mitologiji boginja je zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita; Rejina je i Kronova kći, Zeusova sestra i Perzefonina majka. Demetrin je pandan u rimskoj mitologiji Cerera. Antički su narodi smatrali da je identična Izidi u egipatskoj mitologiji.
Etimologija
Demetrino grčko ime znači "majka božica", kao supruga ie.. boga zvanog *dyēws ph2tēr, iz kojeg je izvedeno i Zeusovo ime te Jupiterovo, a moguće je da joj je pandan i Dijana.
Druga je mogućnost da je izvedeno iz dorskog te da znači "majka zemlja".
Karakteristike
Obično je prikazivana uz žito, a najomiljenija ptica bila joj je roda. Atributi su joj:
Često je prikazivana na kočiji, a povezivana je i s prizorima žetve, uključujući cvijeće, voće i žito. Uz nju je obično bila i Perzefona.
Mitologija
Rođenje
Bila je Rejina i Kronova kći, Hestijina, Herina, Hadova i Posejdonova sestra, a također i Zeusova sestra. Kao i njezinu braću i sestre, sustigla ju je ista sudbina, njezin ju je otac progutao bojeći se moguće pobune. Demetra je i dalje, kao i ostali bogovi, živjela u njegovoj utrobi sve dok je nije oslobodio Zeus, njezin najmlađi brat koji je izmaknuo toj sudbi i proglasio se vrhovnim božanstvom. Dodijelio joj je brigu za plodnost zemlje te je ona naučila ljude obradi zemlje i tako promijenila ljudsko društvo koje je dotada bilo orijentirano samo na stočarstvo i lov.
Sa Zeusom je imala kći Perzefonu i sina Zagreja, a s Posejdonom kći Despenu i sina - konja Ariona. S Jasionom je imala sinove Pluta i Filomeja, a s Karmanorom sina Eubola. U jednom se rijetkom mitu govori da je i Artemida bila njezina kći.
Otmica Perzefone
Demetra je Zeusu rodila kćer Perzefonu. Kad se ona igrala s nimfama na livadi, pod njom se otvorila zemlja te se iz ponora pojavio Had i oteo je. Had ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz podzemnoga svijeta. Demetra je čula krik svoje kćeri i potrčala u pomoć, ali već je bilo kasno. Demetra je lutala svijetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj Helije nije otkrio što se s Perzefonom dogodilo. Nesretna je majka pošla na Olimp i zatražila od Zeusa da joj pomogne.
Za to se vrijeme Had oženio Perzefonom i dao joj da kuša zrna šipka (kad bi netko kušao nešto iz podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na zemlju). Demetra se potom zatvorila u svoj hram u Eleuzini te na svijet poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za ljude i za bogove. Zeus je odlučio umiješati se te je odredio da Perzefona trećinu godine živi u podzemnome svijetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji. Tako da Demetra tugujući na zimu zemlji daje neplodnost dok joj kći odlazi u Had, a kad se vrati, odijeva prirodu u zelenilo i cvijeće. Tako su nastala godišnja doba.
Darovi
Triptolema, sina eleuzinskog kralja Keleja, Demetra je naučila uzgajati biljke, kao zahvala za to što su je Triptolemovi roditelji ugostili u svome domu dok je tugovala za Perzefonom, premda oni nisu znali da su primili božicu - predstavila im se kao Doso. Podala mu je zrnje žita i naučila ga orati te mu je rekla da to umijeće širi dalje.
Drugom je Kelejevu sinu, Demefontu, namjeravala podati besmrtnost uronivši ga u vatru. No, tada je naišla njegova majka Metanira i kriknula puna užasa. Na to se Demetra prestraši, ispusti dječaka u vatru, a on izgori. Nakon njezina odlaska, u Eleuzini je sagrađeno svetište u njezinu čast, koje je poslije postalo središte Demetrina kulta.
Demetra i Posejdon
U starijem obliku morske božice, Demetra je bila predmet Posejdonove požude. Ona mu je odolijevala i sakrila se u krdo konja. Posejdon se pretvorio u pastuha i navalio na nju. Demetra je zbog toga bila bijesna i otišla je oprati svoj gnjev u rijeku Ladon. Posejdonu je rodila jednu kći Despenu i konja Ariona s crnom grivom. Zato je u Arkadiji Demetra često bila štovana kao božica s konjskom glavom.
Literatura
- Homerske himne: Demetra
- Pauzanije: Opis Grčke
- Burkert, Walter: Greek Religion, Harvard University Press, Cambridge, 1985.
- Graves, Robert: Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003.
- Kerényi, Károly: The Gods of the Greeks, Thames & Hudson, New York/London, 1951.
Vanjske poveznice
- Demetra u klasičnoj literaturi i umjetnosti (engl.)
- Demetra u grčkoj mitologiji (engl.)
- Homerska himna Demetri (engl.)
|