Demetra: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m Uklonjena promjena suradnika 78.0.18.167, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Dtom
Redak 3: Redak 3:
[[Slika:Cosmè Tura 005.jpg|thumb|[[Cosmè Tura]]: Demetra<small>, [[15. stoljeće]]</small>]]
[[Slika:Cosmè Tura 005.jpg|thumb|[[Cosmè Tura]]: Demetra<small>, [[15. stoljeće]]</small>]]


'''Demetra''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Δημήτηρ}}''', ''Dêmếtêr'') je u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[božica]] [[zemlja|Zemlje]], [[ratarstvo|ratarstva]], plodnosti, a u prvom redu [[žito|žita]]; [[Reja (mitologija)|Rejina]] je i [[Kron]]ova kći, [[Zeus]]ova sestra i [[Perzefona|Perzefonina]] majka. Demetrin je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Cerera (mitologija)|Cerera]]. [[Antika|Antički]] su narodi smatrali da je identična [[Izida|Izidi]] u [[egipatska mitologija|egipatskoj mitologiji]].
'''Demetra''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Δημήτηρ}}''', ''Dêmếtêr'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog|boginja]] je [[zemlja|zemlje]], [[ratarstvo|ratarstva]], plodnosti, a u prvom redu [[žito|žita]]; [[Reja (mitologija)|Rejina]] je i [[Kron]]ova kći, [[Zeus]]ova sestra i [[Perzefona|Perzefonina]] majka. Demetrin je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Cerera (mitologija)|Cerera]]. [[Antika|Antički]] su narodi smatrali da je identična [[Izida|Izidi]] u [[egipatska mitologija|egipatskoj mitologiji]].


== [[Etimologija]] ==
== [[Etimologija]] ==


Demetrino [[grčki jezik|grčko]] [[ime]] znači "majka božica", kao supruga [[indoeuropski prajezik|ie.]]. boga zvanog ''*dyēws ph<sub>2</sub>tēr'', iz kojeg je izvedeno i [[Zeus]]ovo ime te [[Jupiter (mitologija)|Jupiterovo]], a moguće je da joj je pandan i [[Dijana (mitologija)|Dijana]]. Druga je mogućnost da je izvedeno iz [[dorski grčki|dorskog]] te da znači "[[Majka Zemlja]]". Prijašnja je božica Zemlje bila Demetrina baka, Geja ("Zemlja").
Demetrino [[grčki jezik|grčko]] [[ime]] znači "majka božica", kao supruga [[indoeuropski prajezik|ie.]]. boga zvanog ''*dyēws ph<sub>2</sub>tēr'', iz kojeg je izvedeno i [[Zeus]]ovo ime te [[Jupiter (mitologija)|Jupiterovo]], a moguće je da joj je pandan i [[Dijana (mitologija)|Dijana]].
Druga je mogućnost da je izvedeno iz [[dorski grčki|dorskog]] te da znači "majka zemlja".


== Karakteristike ==
== Karakteristike ==


[[Slika:Demeter MKL1888.png|thumb|Demetra<small>, preslika reljefa iz [[Pompeji|Pompeja]]</small>]]
[[Slika:Demeter MKL1888.png|thumb|Demetra<small>, preslika [[reljef (umjetnost)|reljefa]] iz [[Pompeji|Pompeja]]</small>]]


Obično je prikazivana uz [[žito]], a najomiljenija [[ptica]] bila joj je [[roda]]. [[Atribut]]i su joj:
Obično je prikazivana uz [[žito]], a najomiljenija [[ptica]] bila joj je [[roda]]. [[Atribut]]i su joj:
Redak 24: Redak 26:
Često je prikazivana na kočiji, a povezivana je i s prizorima žetve, uključujući [[cvijeće]], [[voće]] i žito. Uz nju je obično bila i [[Perzefona]].
Često je prikazivana na kočiji, a povezivana je i s prizorima žetve, uključujući [[cvijeće]], [[voće]] i žito. Uz nju je obično bila i [[Perzefona]].


== [[Mitologija]] ==
== Mitologija ==


=== Rođenje ===
=== Rođenje ===


Rejina je i Kronova kći, [[Hestija|Hestijina]], [[Hera|Herina]], [[Had (bog)|Hadova]] i [[Posejdon]]ova sestra, a također i Zeusova sestra. Kao i njezinu braću i sestre, sustigla ju je ista sudbina, njezin ju je otac progutao bojeći se moguće pobune. Demetra je i dalje, kao i ostali bogovi, živjela u njegovoj utrobi sve dok je nije oslobodio Zeus, njezin najmlađi brat koji je izmaknuo toj sudbi i proglasio se vrhovnim božanstvom. Dodijelio joj je brigu za plodnost zemlje te je ona naučila ljude obradi zemlje i tako promijenila ljudsko društvo koje je dotada bilo orijentirano samo na stočarstvo i lov.
Bila je [[Reja (mitologija)|Rejina]] i [[Kron]]ova kći, [[Hestija|Hestijina]], [[Hera|Herina]], [[Had (bog)|Hadova]] i [[Posejdon]]ova sestra, a također i [[Zeus]]ova sestra. Kao i njezinu braću i sestre, sustigla ju je ista sudbina, njezin ju je otac progutao bojeći se moguće pobune. Demetra je i dalje, kao i ostali bogovi, živjela u njegovoj utrobi sve dok je nije oslobodio [[Zeus]], njezin najmlađi brat koji je izmaknuo toj sudbi i proglasio se vrhovnim božanstvom. Dodijelio joj je brigu za plodnost zemlje te je ona naučila ljude obradi zemlje i tako promijenila ljudsko društvo koje je dotada bilo orijentirano samo na stočarstvo i lov.


Sa Zeusom ima kći [[Perzefona|Perzefonu]] i sina [[Zagrej]]a, a s [[Posejdon]]om kći [[Despena|Despenu]] i sina - [[konj]]a [[Arion]]a. S [[Jasion]]om je imala sinove [[Plut]]a i [[Filomej]]a, a s [[Karmanor]]om sina [[Eubol]]a. U jednom se rijetkom [[mit]]u govori da je i [[Artemida]] bila njezina kći.
Sa [[Zeus]]om je imala kći [[Perzefona|Perzefonu]] i sina [[Zagrej]]a, a s [[Posejdon]]om kći [[Despena|Despenu]] i sina - [[konj]]a [[Arion]]a. S [[Jasion]]om je imala sinove [[Plut]]a i [[Filomej]]a, a s [[Karmanor]]om sina [[Eubol]]a. U jednom se rijetkom [[mit]]u govori da je i [[Artemida]] bila njezina kći.


[[Slika:FredericLeighton-TheReturnofPerspephone(1891).jpg|thumb|150px|[[Frederic Leighton]]: Povratak Perzefone<small>, [[1891.]]</small>]]
[[Slika:FredericLeighton-TheReturnofPerspephone(1891).jpg|thumb|150px|[[Frederic Leighton]]: Povratak Perzefone<small>, [[1891.]]</small>]]


=== [[Perzefona]]===
=== Otmica Perzefone ===


Demetra je Zeusu rodila kćer [[Perzefona|Perzefonu]]. Kad se ona igrala s [[nimfa]]ma na livadi, pod njom se otvorila zemlja te se iz ponora pojavio [[Had (bog)|Had]] i oteo je. Had ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz [[Had (podzemni svijet)|podzemnoga svijeta]]. Demetra je čula krik svoje kćeri i potrčala u pomoć, ali već je bilo kasno. Demetra je lutala svijetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj [[Helije]] nije otkrio što se s Perzefonom dogodilo. Nesretna je majka pošla na [[Olimp]] i zatražila od Zeusa da joj pomogne.
Demetra je [[Zeus]]u rodila kćer [[Perzefona|Perzefonu]]. Kad se ona igrala s [[nimfa]]ma na livadi, pod njom se otvorila zemlja te se iz ponora pojavio [[Had (bog)|Had]] i oteo je. Had ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz [[Had (podzemni svijet)|podzemnoga svijeta]]. Demetra je čula krik svoje kćeri i potrčala u pomoć, ali već je bilo kasno. Demetra je lutala svijetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj [[Helije]] nije otkrio što se s Perzefonom dogodilo. Nesretna je majka pošla na [[Olimp]] i zatražila od Zeusa da joj pomogne.


Za to se vrijeme Had oženio Perzefonom i dao joj da kuša zrna [[šipak|šipka]] (kad bi netko kušao nešto iz podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na zemlju). Demetra se potom zatvorila u svoj hram u [[Eleuzina|Eleuzini]] te na svijet poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za ljude i za bogove. Zeus je odlučio umiješati se te je odredio da Perzefona trećinu godine živi u podzemnome svijetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji. Tako da Demetra tugujući na zimu zemlji daje neplodnost dok joj kći odlazi u podzemlje, a kad se vrati, odijeva prirodu u zelenilo i cvijeće. Tako su nastala godišnja doba.
Za to se vrijeme Had oženio Perzefonom i dao joj da kuša zrna [[šipak|šipka]] (kad bi netko kušao nešto iz podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na zemlju). Demetra se potom zatvorila u svoj hram u [[Eleuzina|Eleuzini]] te na svijet poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za ljude i za bogove. Zeus je odlučio umiješati se te je odredio da Perzefona trećinu godine živi u podzemnome svijetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji. Tako da Demetra tugujući na zimu zemlji daje neplodnost dok joj kći odlazi u [[Had (podzemni svijet)|Had]], a kad se vrati, odijeva prirodu u zelenilo i [[cvijeće]]. Tako su nastala godišnja doba.


=== Darovi ===
=== Darovi ===


[[Slika:Eleusis2.jpg|thumb|150px|[[Perzefona]], [[Triptolem]] i Demetra<small>, [[mramor]]ni [[reljef]] iz [[Eleuzina|Eleuzine]], [[5. stoljeće p.n.e.]]</small>]]
[[Slika:Eleusis2.jpg|thumb|150px|[[Perzefona]], [[Triptolem]] i Demetra<small>, [[mramor]]ni [[reljef (umjetnost)|reljef]] iz [[Eleuzina|Eleuzine]], [[5. stoljeće p.n.e.]]</small>]]


[[Triptolem]]a, sina [[Eleuzina|eleuzinskog]] kralja [[Kelej]]a, Demetra je naučila uzgajati biljke, kao zahvala za to što su je Triptolemovi roditelji ugostili u svome domu dok je tugovala za Perzefonom, premda oni nisu znali da su primili božicu - predstavila im se kao ''Doso''. Podala mu je zrnje [[žito|žita]] i naučila ga orati te mu je rekla da to umijeće širi dalje.
[[Triptolem]]a, sina [[Eleuzina|eleuzinskog]] kralja [[Kelej]]a, Demetra je naučila uzgajati biljke, kao zahvala za to što su je Triptolemovi roditelji ugostili u svome domu dok je tugovala za Perzefonom, premda oni nisu znali da su primili božicu - predstavila im se kao ''Doso''. Podala mu je zrnje [[žito|žita]] i naučila ga orati te mu je rekla da to umijeće širi dalje.
Redak 48: Redak 50:
Drugom je Kelejevu sinu, [[Demefont]]u, namjeravala podati besmrtnost uronivši ga u [[vatra|vatru]]. No, tada je naišla njegova majka [[Metanira]] i kriknula puna užasa. Na to se Demetra prestraši, ispusti dječaka u vatru, a on izgori. Nakon njezina odlaska, u [[Eleuzina|Eleuzini]] je sagrađeno svetište u njezinu čast, koje je poslije postalo središte Demetrina kulta.
Drugom je Kelejevu sinu, [[Demefont]]u, namjeravala podati besmrtnost uronivši ga u [[vatra|vatru]]. No, tada je naišla njegova majka [[Metanira]] i kriknula puna užasa. Na to se Demetra prestraši, ispusti dječaka u vatru, a on izgori. Nakon njezina odlaska, u [[Eleuzina|Eleuzini]] je sagrađeno svetište u njezinu čast, koje je poslije postalo središte Demetrina kulta.


=== Demetra i [[Posejdon]] ===
=== Demetra i Posejdon ===


U starijem obliku [[more|morske]] božice, Demetra je bila predmet [[Posejdon]]ove požude. Ona mu je odolijevala i sakrila se u krdo [[konj]]a. Posejdon se pretvorio u pastuha i navalio na nju. Demetra je zbog toga bila bijesna i otišla je oprati svoj gnjev u [[rijeka (vodotok)|rijeku]] [[Ladon]]. Posejdonu je rodila jednu kći [[Despena|Despenu]] i konja [[Arion]]a s crnom grivom. Zato je u [[Arkadija|Arkadiji]] Demetra često bila štovana kao božica s konjskom glavom, što je slično egipatskim božicama.
U starijem obliku [[more|morske]] božice, Demetra je bila predmet [[Posejdon]]ove požude. Ona mu je odolijevala i sakrila se u krdo [[konj]]a. Posejdon se pretvorio u pastuha i navalio na nju. Demetra je zbog toga bila bijesna i otišla je oprati svoj gnjev u [[rijeka (vodotok)|rijeku]] [[Ladon]]. Posejdonu je rodila jednu kći [[Despena|Despenu]] i konja [[Arion]]a s [[crna|crnom]] grivom. Zato je u [[Arkadija|Arkadiji]] Demetra često bila štovana kao božica s konjskom glavom.


== Literatura ==
== Literatura ==

Inačica od 14. rujna 2008. u 08:42

Ovo je glavno značenje pojma Demetra. Za druga značenja pogledajte Demetra (razdvojba).
Cosmè Tura: Demetra, 15. stoljeće

Demetra (grč. Δημήτηρ, Dêmếtêr) u grčkoj mitologiji boginja je zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita; Rejina je i Kronova kći, Zeusova sestra i Perzefonina majka. Demetrin je pandan u rimskoj mitologiji Cerera. Antički su narodi smatrali da je identična Izidi u egipatskoj mitologiji.

Etimologija

Demetrino grčko ime znači "majka božica", kao supruga ie.. boga zvanog *dyēws ph2tēr, iz kojeg je izvedeno i Zeusovo ime te Jupiterovo, a moguće je da joj je pandan i Dijana.

Druga je mogućnost da je izvedeno iz dorskog te da znači "majka zemlja".

Karakteristike

Demetra, preslika reljefa iz Pompeja

Obično je prikazivana uz žito, a najomiljenija ptica bila joj je roda. Atributi su joj:

Često je prikazivana na kočiji, a povezivana je i s prizorima žetve, uključujući cvijeće, voće i žito. Uz nju je obično bila i Perzefona.

Mitologija

Rođenje

Bila je Rejina i Kronova kći, Hestijina, Herina, Hadova i Posejdonova sestra, a također i Zeusova sestra. Kao i njezinu braću i sestre, sustigla ju je ista sudbina, njezin ju je otac progutao bojeći se moguće pobune. Demetra je i dalje, kao i ostali bogovi, živjela u njegovoj utrobi sve dok je nije oslobodio Zeus, njezin najmlađi brat koji je izmaknuo toj sudbi i proglasio se vrhovnim božanstvom. Dodijelio joj je brigu za plodnost zemlje te je ona naučila ljude obradi zemlje i tako promijenila ljudsko društvo koje je dotada bilo orijentirano samo na stočarstvo i lov.

Sa Zeusom je imala kći Perzefonu i sina Zagreja, a s Posejdonom kći Despenu i sina - konja Ariona. S Jasionom je imala sinove Pluta i Filomeja, a s Karmanorom sina Eubola. U jednom se rijetkom mitu govori da je i Artemida bila njezina kći.

Frederic Leighton: Povratak Perzefone, 1891.

Otmica Perzefone

Demetra je Zeusu rodila kćer Perzefonu. Kad se ona igrala s nimfama na livadi, pod njom se otvorila zemlja te se iz ponora pojavio Had i oteo je. Had ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz podzemnoga svijeta. Demetra je čula krik svoje kćeri i potrčala u pomoć, ali već je bilo kasno. Demetra je lutala svijetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj Helije nije otkrio što se s Perzefonom dogodilo. Nesretna je majka pošla na Olimp i zatražila od Zeusa da joj pomogne.

Za to se vrijeme Had oženio Perzefonom i dao joj da kuša zrna šipka (kad bi netko kušao nešto iz podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na zemlju). Demetra se potom zatvorila u svoj hram u Eleuzini te na svijet poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za ljude i za bogove. Zeus je odlučio umiješati se te je odredio da Perzefona trećinu godine živi u podzemnome svijetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji. Tako da Demetra tugujući na zimu zemlji daje neplodnost dok joj kći odlazi u Had, a kad se vrati, odijeva prirodu u zelenilo i cvijeće. Tako su nastala godišnja doba.

Darovi

Perzefona, Triptolem i Demetra, mramorni reljef iz Eleuzine, 5. stoljeće p.n.e.

Triptolema, sina eleuzinskog kralja Keleja, Demetra je naučila uzgajati biljke, kao zahvala za to što su je Triptolemovi roditelji ugostili u svome domu dok je tugovala za Perzefonom, premda oni nisu znali da su primili božicu - predstavila im se kao Doso. Podala mu je zrnje žita i naučila ga orati te mu je rekla da to umijeće širi dalje.

Drugom je Kelejevu sinu, Demefontu, namjeravala podati besmrtnost uronivši ga u vatru. No, tada je naišla njegova majka Metanira i kriknula puna užasa. Na to se Demetra prestraši, ispusti dječaka u vatru, a on izgori. Nakon njezina odlaska, u Eleuzini je sagrađeno svetište u njezinu čast, koje je poslije postalo središte Demetrina kulta.

Demetra i Posejdon

U starijem obliku morske božice, Demetra je bila predmet Posejdonove požude. Ona mu je odolijevala i sakrila se u krdo konja. Posejdon se pretvorio u pastuha i navalio na nju. Demetra je zbog toga bila bijesna i otišla je oprati svoj gnjev u rijeku Ladon. Posejdonu je rodila jednu kći Despenu i konja Ariona s crnom grivom. Zato je u Arkadiji Demetra često bila štovana kao božica s konjskom glavom.

Literatura

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Demetra