Bukovica: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Bukovica je krševit kraj u Sjevernoj Dalmaciji, u trokutu između [[Benkovac|Benkovca]], [[Obrovac|Obrovca]] i [[Knin|Knina]]. Na sjeveru je omeđen rijekom [[Zrmanja|Zrmanjom]], a na istoku i jugoistoku [[Krka|Krkom]]. |
Bukovica je krševit kraj u Sjevernoj Dalmaciji, u trokutu između [[Benkovac|Benkovca]], [[Obrovac|Obrovca]] i [[Knin|Knina]]. Na sjeveru je omeđen rijekom [[Zrmanja|Zrmanjom]], na zapadu [[Karinsko more|Karinskim morem]], a na istoku i jugoistoku [[Krka|Krkom]]. Južnom granicom Bukovice prolazi željeznička pruga [[Zadar]] - [[Knin]]. U reljefnom pogledu, riječ je o vapnenačkoj zaravni nadmorske visine 250 - 300 m, prošaranoj manjim uzvišenjima ( Jurišinka - 674 m ).<br> |
||
Pretpostavlja se da je Bukovica ime dobila po nekadašnjem obilju bukove šume koja je nestala ispašom i poljoprivredom. Obradivih površina je malo pa se stanovništvo orijentiralo uglavnom na stočarstvo, posebice ovčarstvo, i u manjoj mjeri ratarstvo. Vegetacijom i poljoprivredom se ovo područje jasno razlikuje od susjednih plodnih [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]], u koje se stalno iseljavalo bukovičko stanovništvo. I prije domovinskog rata to je bio gospodarski zaostao i depopulacijski prostor, što je proces koji je rat samo ubrzao.<br>Česta je podjela na '''Gornju''' ili '''Obrovačku Bukovicu''' te '''Donju''' ili '''Kistanjsku Bukovicu''' . Najveće naselje unutar same Bukovice su [[Kistanje]], a na njenom sjevernom rubu se nalazi [[Obrovac]]. Veća bukovička sela su Bilišane, [[Ervenik]], Đevrske, Ivoševci, Karin, Kruševo, Medviđa, Pađene i Žegar. |
|||
Inačica od 14. siječnja 2006. u 19:18
Bukovica je krševit kraj u Sjevernoj Dalmaciji, u trokutu između Benkovca, Obrovca i Knina. Na sjeveru je omeđen rijekom Zrmanjom, na zapadu Karinskim morem, a na istoku i jugoistoku Krkom. Južnom granicom Bukovice prolazi željeznička pruga Zadar - Knin. U reljefnom pogledu, riječ je o vapnenačkoj zaravni nadmorske visine 250 - 300 m, prošaranoj manjim uzvišenjima ( Jurišinka - 674 m ).
Pretpostavlja se da je Bukovica ime dobila po nekadašnjem obilju bukove šume koja je nestala ispašom i poljoprivredom. Obradivih površina je malo pa se stanovništvo orijentiralo uglavnom na stočarstvo, posebice ovčarstvo, i u manjoj mjeri ratarstvo. Vegetacijom i poljoprivredom se ovo područje jasno razlikuje od susjednih plodnih Ravnih Kotara, u koje se stalno iseljavalo bukovičko stanovništvo. I prije domovinskog rata to je bio gospodarski zaostao i depopulacijski prostor, što je proces koji je rat samo ubrzao.
Česta je podjela na Gornju ili Obrovačku Bukovicu te Donju ili Kistanjsku Bukovicu . Najveće naselje unutar same Bukovice su Kistanje, a na njenom sjevernom rubu se nalazi Obrovac. Veća bukovička sela su Bilišane, Ervenik, Đevrske, Ivoševci, Karin, Kruševo, Medviđa, Pađene i Žegar.