Kaloča: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sa Wikipedije na engleskom jeziku.
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 5: Redak 5:


== Zemljopisne osobine ==
== Zemljopisne osobine ==
Površine je 53,18 km četvornih. Nalazi se na 46°32' sjeverne zemljopisne širine i 18°59'8" istočne zemljopisne dužine, nekoliko kilometara istočno od [[Dunav]]a.
Površine je 53,18 km četvornih. Nalazi se na 46°32' sjeverne zemljopisne širine i 18°59'8" istočne zemljopisne dužine, nekoliko kilometara istočno od [[Dunav]]a, u regiji [[Južni Alföld]].


Od naselja, par kilometara zapadno od Kalače se nalazi [[Voktov]], prema istoku je [[Negyvenszállás]], 10 km prema sjeveroistoku je [[Kmara (Kalački kotar)|Kmara]], a 10 km prema sjeverozapadu je [[Vusad]]. 5 kilometara prema jugu je [[Baćino]].
Od naselja, par kilometara zapadno od Kalače se nalazi [[Voktov]], prema istoku je [[Negyvenszállás]], 10 km prema sjeveroistoku je [[Kmara (Kalački kotar)|Kmara]], a 10 km prema sjeverozapadu je [[Vusad]]. 5 kilometara prema jugu je [[Baćino]].
Redak 49: Redak 49:
== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==
U Kalači živi 18.297 stanovnika (2001.). Pored nacionalne zajednice [[Mađari|Mađara]], u Kalači žive i [[Slovaci]], [[Nijemci]], [[Rumunji]], [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvati]] i [[Srbi]].
U Kalači živi 18.297 stanovnika (2001.). Pored nacionalne zajednice [[Mađari|Mađara]], u Kalači žive i [[Slovaci]], [[Nijemci]], [[Rumunji]], [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvati]] i [[Srbi]].

== Poznate osobe ==
Srednje škole u Kalači su pohađali hrvatski književnici [[Miroljub Ante Evetović]], [[Ivan Petreš Čudomil]], [[Pajo Kujundžić]], [[Grgur Cserháti]], [[Blaško Rajić]] i [[Lajčo Budanović]].

[[Ivan Antunović]], biskup i preporoditelj podunavskih Hrvata, svoje je zadnje dane proveo u Kalači, a drugi preporoditelj Hrvata u Podunavlju, fra [[Fabijan Peštalić]] je boravio u ovom gradu kad je polagao za učitelja.

U Kalači se rodio hrvatski književnik odnosno prvi pisac Hrvata u Bačkoj, fra [[Mihovil Radnić]].


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Inačica od 30. rujna 2008. u 09:11

Nadbiskupska palača u Kalači

Kalača ili Kaloča (mađ. Kalocsa, nje. Kollotschau, srp. Kalača, slovački: Koloca) je grad u Mađarskoj.

Zemljopisne osobine

Površine je 53,18 km četvornih. Nalazi se na 46°32' sjeverne zemljopisne širine i 18°59'8" istočne zemljopisne dužine, nekoliko kilometara istočno od Dunava, u regiji Južni Alföld.

Od naselja, par kilometara zapadno od Kalače se nalazi Voktov, prema istoku je Negyvenszállás, 10 km prema sjeveroistoku je Kmara, a 10 km prema sjeverozapadu je Vusad. 5 kilometara prema jugu je Baćino.


Upravna organizacija

Nalazi se u Bačko-kiškunskoj županiji. Upravno je sjedište Kalačkog kotara. Poštanski broj je 6300.

Povijest

Grad je poznat kao sjedište Kalačko-bačke biskupije koja je u međuvremenu podignuta na razinu nadbiskupije, a nosi ime Kalačko-kečkemetska nadbiskupija. Rečenu biskupiju je osnovao sveti Stjepan.

Područje je dosta stradalo za turskih osvajanja, a nakon oslobođenja od Turaka, Kalača je dosta stradala u velikom požaru 1875., koji je uništio veliki dio grada.


Stanovništvo

U Kalači živi 18.297 stanovnika (2001.). Pored nacionalne zajednice Mađara, u Kalači žive i Slovaci, Nijemci, Rumunji, Hrvati i Srbi.

Poznate osobe

Srednje škole u Kalači su pohađali hrvatski književnici Miroljub Ante Evetović, Ivan Petreš Čudomil, Pajo Kujundžić, Grgur Cserháti, Blaško Rajić i Lajčo Budanović.

Ivan Antunović, biskup i preporoditelj podunavskih Hrvata, svoje je zadnje dane proveo u Kalači, a drugi preporoditelj Hrvata u Podunavlju, fra Fabijan Peštalić je boravio u ovom gradu kad je polagao za učitelja.

U Kalači se rodio hrvatski književnik odnosno prvi pisac Hrvata u Bačkoj, fra Mihovil Radnić.

Vanjske poveznice