Ploče: razlika između inačica

Koordinate: 43°03′N 17°26′E / 43.05°N 17.43°E / 43.05; 17.43
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Uklanjanje izmjene 1457076 što ju je unio/unijela 212.15.184.46 (Momak je sebe stavio)
Redak 62: Redak 62:
* [[Ivo Smoljan]], (1926.-1999.) pisac i pjesnik
* [[Ivo Smoljan]], (1926.-1999.) pisac i pjesnik
* [[Hrvoje Vejić]], [[nogomet]]aš, [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatski reprezentativac]]
* [[Hrvoje Vejić]], [[nogomet]]aš, [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatski reprezentativac]]
* '''Silvestar Čavar''' , glazbenik i umjetnik


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Inačica od 8. listopada 2008. u 13:31

Ploče

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaDubrovačko-neretvanska

GradonačelnikAnte Karamatić

Površina[1]132,1 km2
Površina središta12,3 km2
Koordinate43°03′N 17°26′E / 43.05°N 17.43°E / 43.05; 17.43

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno8 220
– gustoća62 st./km2
Urbano4 711
– gustoća668 st./km2

Poštanski broj20340

Zemljovid

Ploče na zemljovidu Hrvatske
Ploče
Ploče

Ploče na zemljovidu Hrvatske

Ploče je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Gradska naselja

Ploče se sastoje od 9 naselja (stanje 2006), to su: Baćina, Banja, Komin, Peračko Blato, Plina Jezero, Ploče, Rogotin, Staševica i Šarić Struga.

Ime grada

Izvorni, najstariji stanovnici ovog grada svoj grad zovu Ploča (stariji kažu: "Bija san u Ploči!", a ne: "... u Pločama"), što je i izvorno ime ovoga grada. Ime Ploča dato je vjerovatno zato što su stanovnici okolnih mjesta i prvi doseljenici vadili i sušili svoje ribarske mreže na području današnjeg grada ili po otočiću u sredini zaljeva koji ima izgled ravne ploče. Ploče imaju vrlo "bogatu" povijest promjena svog imena, prvo je za vrijeme Kraljevine Jugoslavije promijenjeno ime u Aleksandrovo, po kralju Aleksandru I. Karađorđeviću, to ime se održalo do II. svjetskog rata, i talijanske okupacije, kada Aleksandrovo postaje Porto Tolero (tal. luka za prekrcaj, a što je banalna istina, jer im je služila za ukrcaj sirovina iz Bosne prema Italiji). Nakon kraja rata 1945. vraćeno je izvorno ime, Ploča. Grad je od 1950.-54. godine, te od 1980.-90. nosio ime Kardeljevo po jugoslavenskom komunističkom političaru, Slovencu Edvardu Kardelju. U međuvremenu od 1954.-80. prvi put se uvelo ime Ploče, dakle množina prvotnog naziva, koje se vraća u počecima osamostaljenja Republike Hrvatske, već 22. studenoga 1990. godine [3]

Zemljopisni položaj

Grad Ploče se smjestio u dolini Neretve u prometnoj razmeđi zapadne i istočne Europe. U okolici grada mogu se vidjeti Baćinska jezera, ušće rijeke Neretve, mnogobrojna brda i Jadransko more.

Povijest

Ime Ploče (lat. Ploca) prvi put se spominje u 1387. godine u jednom dubrovačkom ugovoru o prijevozu robe. To je bilo sklonište mnogim pomorcima, koji su putovali po Neretvi i koji su išli u Metković i Mostar.

Ploče, s pogledom na ušće Neretve s brda Izvidnica

Ekonomija

Okosnica ekonomije grada Ploča je teretna morska luka, druga po količini prekrcaja u Republici Hrvatskoj oko (2.5 mil t 2005.. Za luku se veže velik broj srodnih djelatnosti: špediterskih, skladištarskih, prijevoznih, logističkih i td., dok turizam za razliku od ostalih primorskih gradova RH nema osobitog značaja. Uvjeti za razvoj turizma postoje, zbog blizine ušća Neretve i Baćinskih jezera. Ploče se nalaze na delti Neretve koja je vema povoljna za lov (ptice) , ribolov i poljoprivredu, u kojoj prednjače agrumi, a potom i drugo voće (lubenice, šljive...) i povrće (rajčice). Industrija koja je nekad bila jedna od najjačih među primorskim gradovima je gotovo iščezla, a sa dosta smanjenim kapacitetom u odnosu na 1991. proizvode se brtvene obloge. očekuje se da će grad svoju budućnost pronaći u razvoju svog prometnog položaja kojem će značajno doprinjeti skora izgradnja Jadransko-Jonskog i paneuropskog koridora 5c, čije će se čvorište nalaziti u neposrednoj blizini grada.

Demografija

Popis 2001.

Apsolutno većinsko i jedino autohtono stanovništvo su Hrvati. Mirno koegzistiraju ostali (Srbi, Muslimani, Albanci, Židovi i ostali) doseljeni u Donju Neretvu mahom 1945.-1991. čiji je ukupni udio manji od 3%.

Popis 1991.

Kultura i šport

Ploče su relativno mali grad i najmlađi u Hrvatskoj tako da nema neku posebnu kulturnu tradiciju. Najveći događaji vezani uz grad su Maraton lađa i utrke trupa koje se održavaju ljeti. Na takovim okupljanjima ponekad se zna okupiti i 50-ak tisuća ljudi.

Što se tiče samoga športa najjači su ragbi, košarka i rukomet. Ragbijaška momčad, ragbi klub Ploče, je druga u Hrvatskoj, dok je košarkaški klub 1. u Dalmatinskoj regiji. U Pločama djeluje nogometni klub Jadran Luka Ploče i boćarski klubovi Ploče i Asfalt Ploče.

Ploče su poznate po jedinstvenom športu koji je u njima i stvoren. Riječ je o Coccoballu koji je stvorio Jasmin Brajlović s još nekolicinom ljudi. Riječ je o športu koji je "hibrid" između košarke i ragbija zajedno. Igra se na dva koša od kojih je jedan veći i drugi manji. Suci su uvijek dvije djevojke, a pravila nema. Postoji samo broj bodova koji se broji i postoji vrijeme za koje se odigra meč. No i danjašnji rukometni klub Dalmatinka ima dobre igračice koje postižu dobre rezultate.

Obrazovanje

U gradu Pločama postoji samo jedna osnovna škola OŠ Vladimira Nazora. Nastala je sredinom 20. stoljeća, a zgrada škole se nalazila u Gračkoj ulici. Danas se škola nalazi u Ulici Tina Ujevića na broju 3. Prije nego što se otvorila škola u Pločama đaci su išli u školu u okolnim mjestima Rogotin, Komin, Baćina. Danas, u Općini Ploče postoje škola u Rogotinu kao pudručna škola, škola na Staševici, škola u Kominu.

Znamenitosti

Poznate osobe

Vanjske poveznice

Izvori

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama Zakona o područjima općina u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 47/90. od 14. studenoga 1990., redni broj: 872
Nedovršeni članak Ploče koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.