Morfologija (biologija): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
TuvicBot (razgovor | doprinosi)
SieBot (razgovor | doprinosi)
Redak 30: Redak 30:
[[is:Samanburðarlíffærafræði]]
[[is:Samanburðarlíffærafræði]]
[[it:Morfologia (biologia)]]
[[it:Morfologia (biologia)]]
[[ka:მორფოლოგია (ბიოლოგია)]]
[[la:Morphologia]]
[[la:Morphologia]]
[[lt:Morfologija (biologija)]]
[[lt:Morfologija (biologija)]]

Inačica od 9. listopada 2008. u 05:38

Morfologija (grčki μορφή, morphé = obličje, oblik i λόγος, lógos = riječ, učenje) je i grana biologije koja proučava oblik i građu biljnih i životinjskih organizama. Dijeli se na anatonomiju, histologiju (proučavanje tkiva) i citologiju (proučava stanice), a povezana je i s embriologijom koja proučava razvitak zametka, teratologijom koja proučava anomalije u tom razvitku, te patološkom anatonomijom i histologijom, koje opisuju patološke promjene organskih, odnosno tkivnih struktura. Morfologija je dala dragocjene doprinose znanosti o evoluciji.

U biologiji, ona sadrži i klasificiranje organizama na temelju oblika organizama i njihove promjene tijekom razvoja. Na taj način, morfologija daje osnovu za sistematiku i znanost o evoluciji (vidi filogenezu).

Morfologija se dijeli na:

  • Uporednu morfologiju, koja prepoznavanjem određenih temeljnih uzoraka i obilježja u raznovrsnosti oblika jedinki nekog organizma izvodi njihovu klasifikaciju pomoću karakterističnih obilježja.
  • Cilj funkcionalne morfologije je istraživanje pojedinih struktura obzirom na određene funkcije koje imaju u organizmu. Istraživanje se pri tome koncentrira na pojedine elemente organizma koji su bitni za određenu funkciju. Pri tome se jedna struktura smatra specijalizacijom za određenu funkciju (prilagođenost organizma vlastitom načinu života).
  • Eksperimentalna morfologija istražuje razvoj jednog organizma. Pri tome se u eksperimentu mijenjaju uvjeti okoline kako bi se promatralo prilagođavanje organizma promjenama.

Pogledati i: