Razlika između inačica stranice »Andrija III. Mlečanin«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
bez sažetka
No edit summary
No edit summary
== Prilike uoči stupanja na vlast ==
 
Andrija je bio sin Stjepana Postuma i Mlečanke Tomasine [[Morosini]]. Njegov se otac rodio iz trećeg braka kralja [[Andrija II.|Andrije II.]] s Beatricom od Este-Ferrare. No uoči njegovog rođenja kralj je umro, a nasljednik [[Bela IV.]] nije htio priznati svog brata, optužujući Beatricu za bračnu nevjeru. Trudna Beatrica je preobučena u mušku odjeću pobjegla bratu u [[Italija|Italiju]], gdje je rodila sina Stjepana.
 
Stjepan se nakon dugog lutanja naselio u [[Mleci]]ma i vjenčao Mlečankom Tomasinom Morosini. U ratu protiv Ugarske, [[Češka]] je podržavala Stjepana, ali se sklapanjem mira obvezala da će s tim prestati. Ubrzo potom 1271. godine umro je ostavivši udovicu i sina Andriju Mlečanina, na kojeg je prenio svoja prava na položaj hrvatskog [[herceg]]a. Zbog velikog nezadovoljstva vladavinom kralja [[Ladislav IV. Kumanac|Ladislava IV. Kumanca]], dio plemstva je ogorčen bezvlađem u državi i kraljevim raskalašanim životom, počeo razmišljati da izabere novog kralja. To je iskoristio Andrija Mlečanin i krenuo po krunu na poziv svojih pristaša, no u [[Međimurje|Međimurju]] ga je zarobio neki velikaš i predao austrijskom vojvodi Albertu I., koji ga je zatočio. Kralj je ubrzo ubijen, pa je Andrija III. pozvan da preuzme vlast.
 
 
Andrija III. je bio jedini preostali muški izdanak dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]]. Okrunio se [[28. srpnja]] [[1290]] u [[Stolni Biograd|Stolnom Biogradu]], no protiv njega su se udružila tri moćna protivnika poričući mu pravo na vlast. Njemački kralj [[Rudolf I., njemački kralj|Rudolf I.]] tvrdio je da je kralj Bela IV. predao Hrvatsku i Ugarsku u leno caru [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriku II.]] za provale Tatara, te je te zemlje predao svome sinu vojvodi Albertu I., no zaboravio je da car Fridirik nije ispunio dogovor i pomogao Beli. Protiv carevih težnji je istupio [[papa]] [[Nikola IV.]] ističući da su [[Ugarska]] i [[Hrvatska]] leno Svete Stolice. Napuljska kraljica Marija, sestra kralja Ladislava IV. Kumanca, isticala je da je ona jedina zakonita baštinica hrvatsko-ugarske krune, a svoja je prava prenijela na sina Karla Martela. Uz nju je pristao papa, pa je legat okrunio Karla Martela za kralja.
 
Međutim na Andrijinoj strani bila je je cijela Ugarska. Kralj je objavio rat austrijskom vojvodi i porazio ga, pa je on odustao od svoje kandidature. U Hrvatskoj je Karlo Robert imao puno pristaša, pa je Andrija krenuo u rat da ih prislili na pokornost i prešao [[Drava|Dravu]]. Na povratku sa uspješnog pohoda ga je zarobio neki velikaš i pustio tek nakon što mu je isplatio veliki novčani iznos. Kralj je doveo iz Mletaka svoju majku Tomasinu i ujaka Alberta Morosinija i to uz pomoć
velikaške obitelji [[Babonići|Babonića]]. Majci je dodijelio na upravu Hrvatsku i dio zapadne Ugarske uz naslov herceginje. Ona je tu dužnost obnašala do 1297. godine kada je kralj svog ujaka Albertina Morosinija imenovao hercegom.
 
Želeći pridobiti knezove Bribirske napuljski [[Anžuvinci]] su im poklonili cijelu Hrvatsku od Gvozda do Neretve. 1293. godine isto je učinio i kralj Andrija, predavši im hrvatsko-dalmatinsku banovinu i [[ban]]sku čast s pravom nasljedstva. Tako su
[[knez]]ovi Bribirski postali najmoćniji velikaši u Hrvatskoj, a svi plemići na tom području postali njihovi [[vazal]]i.
 
[[Kuga]] koja je harala [[Italija|Italijom]] usmrtila je Karla Martela. Novi papa [[Bonifacije VIII.]] uzeo je u zaštitu Karlovog sina, Karla Roberta i proglasio ga kraljem. Uz to je u Ugarskoj na upražnjene [[biskup]]ske stolice imenovao pristaše anžuvinske stranke. Kako kralj Andrija nije imao muških potomaka, namjeravao je nasljednikom proglasiti svog ujaka [[Albertino Morosini|Albertina Morosinija]]. Kada se za to doznalo, izbilo je veliko nezadovoljstvo. To je još i više ojačalo pristaše Karla Roberta, pa je mladi [[Karlo Robert]] uz pomoć [[Šubići|knezova Bribirskih]] stigao U Hrvatsku. Kralj Andrija počeo se pripremati za rat, ali je
iznenada umro. S njim je izumrla dinastija Arpadovića, koja je vladala u Hrvatskoj dva stoljeća.
 
[[Kategorija:Hrvatski vladari]]
[[Kategorija:Mađarski vladari]]
[[Kategorija:Arpadovići]]
 
[[cs:Ondřej III.]]
155.232

uređivanja

Navigacijski izbornik