Razlika između inačica stranice »Andrija III. Mlečanin«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
No edit summary
 
 
Andrija III. je bio jedini preostali muški izdanak dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]]. Okrunio se [[28. srpnja]] [[1290]] u [[Stolni Biograd|Stolnom Biogradu]], no protiv njega su se udružila tri moćna protivnika poričući mu pravo na vlast. Njemački kralj [[Rudolf I., njemački kralj|Rudolf I.]] tvrdio je da je kralj Bela IV. predao Hrvatsku i Ugarsku u leno caru [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriku II.]] za provale Tatara, te je te zemlje predao svome sinu vojvodi Albertu I., no zaboravio je da car Fridirik nije ispunio dogovor i pomogao Beli. Protiv carevih težnji je istupio [[papa]] [[Nikola IV.]] ističući da su [[Ugarska]] i [[Hrvatska]] leno Svete Stolice. Napuljska kraljica Marija, sestra kralja Ladislava IV. Kumanca, isticala je da je ona jedina zakonita baštinica hrvatsko-ugarske krune, a svoja je prava prenijela na sina Karla Martela. Uz nju je pristao papa, pa je legat okrunio Karla Martela za kralja.
 
Protiv carevih težnji je istupio [[papa]] [[Nikola IV.]] ističući da su [[Ugarska]] i [[Hrvatska]] leno [[Sveta Stolica|Svete Stolice]].
 
Napuljska kraljica Marija, sestra kralja Ladislava IV. Kumanca, isticala je da je ona jedina zakonita baštinica hrvatsko-ugarske krune, a svoja je prava prenijela na sina Karla Martela. Uz nju je pristao papa, pa je legat okrunio [[Karlo Martel|Karla Martela]] za kralja.
 
Međutim na Andrijinoj strani bila je je cijela Ugarska. Kralj je objavio rat austrijskom vojvodi i porazio ga, pa je on odustao od svoje kandidature. U Hrvatskoj je Karlo Robert imao puno pristaša, pa je Andrija krenuo u rat da ih prislili na pokornost i prešao [[Drava|Dravu]]. Na povratku sa uspješnog pohoda ga je zarobio neki velikaš i pustio tek nakon što mu je isplatio veliki novčani iznos. Kralj je doveo iz Mletaka svoju majku Tomasinu i ujaka Alberta Morosinija i to uz pomoć
velikaške obitelji [[Babonići|Babonića]]. Majci je dodijelio na upravu Hrvatsku i dio zapadne Ugarske uz naslov herceginje. Ona je tu dužnost obnašala do 1297. godine kada je kralj svog ujaka Albertina Morosinija imenovao hercegom.
 
Želeći pridobiti knezove Bribirske napuljski [[Anžuvinci]] su im poklonili cijelu Hrvatsku od Gvozda do Neretve. 1293. godine isto je učinio i kralj Andrija, predavši im hrvatsko-dalmatinsku banovinu i [[ban]]sku čast s pravom nasljedstva. Tako su
155.232

uređivanja

Navigacijski izbornik