Hannah Arendt: razlika između inačica
m Bot: Interwiki za izabrane članke za de:Hannah Arendt |
m robot Dodaje: la:Ioanna Arendt |
||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
<!--interwiki--> |
<!--interwiki--> |
||
{{Link FA|de}} |
|||
[[af:Hannah Arendt]] |
[[af:Hannah Arendt]] |
||
| Redak 32: | Redak 34: | ||
[[cy:Hannah Arendt]] |
[[cy:Hannah Arendt]] |
||
[[da:Hannah Arendt]] |
[[da:Hannah Arendt]] |
||
[[de:Hannah Arendt]] |
[[de:Hannah Arendt]] |
||
[[el:Χάνα Άρεντ]] |
[[el:Χάνα Άρεντ]] |
||
[[en:Hannah Arendt]] |
[[en:Hannah Arendt]] |
||
| Redak 48: | Redak 50: | ||
[[ja:ハンナ・アーレント]] |
[[ja:ハンナ・アーレント]] |
||
[[ko:한나 아렌트]] |
[[ko:한나 아렌트]] |
||
[[la:Ioanna Arendt]] |
|||
[[lv:Hanna Ārente]] |
[[lv:Hanna Ārente]] |
||
[[mr:हॅना अरेंट]] |
[[mr:हॅना अरेंट]] |
||
Inačica od 11. listopada 2008. u 14:02
Hannah Arendt (Linden, Hannover, 14. listopada 1906. - New York, 4. prosinca 1975.), njemačka filozofkinja.
Odrasta u socijaldemokratskoj asimiliranoj židovskoj obitelji u Königsbergu. Od 1924. do 1929. studira filozofiju, teologiju i grčki jezik kod Martina Heideggera i Rudolfa Butmanna u Marburgu, kod Edmunda Husserla u Freiburgu i kod Karla Jaspersa u Heidelbergu. Promovirana je 1928. kod Jaspersa na temu Pojam ljubavi kod Augustina.
1929. seli u Berlin, gdje se udaje za publicista Günthera Sterna, koji kasnije stječe slavu kao filozof pod pseudonimom Günther Anders. Razvodi se 1937. Gestapo je uhićuje 1933., a Arendt bježi u Francusku. Do 1940. godine djeluje kao socijalna radnica u raznim židovskim organizacijama. Članica je World Zionist Organization (do 1943.). Započinje prijateljstvo s Walterom Benjaminom. 1940. se udaje za Heinricha Blüchera, s kojim 1941. emigrira u SAD, gdje se uključuje u rad izbjegličkih organizacija i glasila.
Od 1953. godine drži predavanja na Princetonu, Harvardu, na New School, Brooklyn College u New Yorku i na University of California, Berkeley. Od 1961. izvještava sa suđenja Adolfu Eichmannu u Jeruzalemu. Od 1963. je profesor na University of Chicago, profesor na New School for Social Research u New Yorku, "Gifford Lectures" na University of Aberdeen. Umire 4. prosinca 1975. u svom stanu u New Yorku.
"Bez sumnje je sposobnost djelovanja najopasnija od svih ljudskih sposobnosti i mogućnosti."
Djela
- O nasilju (1970) (dt. 1970: Macht und Gewalt)
- Ljudi u mračnim vremenima (1968.) (dt. 1989: Menschen in finsteren Zeiten)
- Izvještaj o banalnosti zla (dt. 1964: Eichmann in Jerusalem)
- O revoluciji (1963) (dt. 1963: Über die Revolution)
- Ljudsko stanje (1953) (dt. 1960: Vita Activa oder Vom tätigen Leben)
- Porijekla totalitarizma (1951) (dt. 1955: Elemente und Ursprünge totaler Herrschaft)