Intel

Intel Corporation
Vrsta	javna (NASDAQ: INTC, SEHK: 4335)
Osnovana	1968.
Sjedište	(ustanovljena kompanija u Delawareu SAD) Santa Clara, Kalifornija, SAD
Djelatnost(i)	Poluvodiči
Proizvodi	Mikroprocesori Flash memorije chipsetovi matičnih ploča Kratice za mrežno povezivanje Bluetooth chipsetovi
Prihod	▲ USD$35,7 milijardi
Operativni prihod	▲ USD$5,7 milijardi
Neto dobit	▲ USD$5 milijardi
Broj zaposlenih	94.200
Slogan	"Leap ahead"
Web stranica	www.intel.com

Intel je američka tvrtka koja je osnovana 1968. kao Integrated Electronics Corporation, i najpoznatija je po proizvodnji mikroprocesora te namjenskih integriranih krugova. Intel također proizvodi mrežne kartice, sklopovlje za matične ploče, mobitele, i druge uređaje. Intel je najpoznatiji po svojim mikrorocesorima koji se obično skraćeno nazivaju x86, i oni su sastavni dio IBM PC (ili skraćeno PC) računala koja su sada (2006.) de facto standardna računala.

Povijest

Tvrtku Intel je osnovao Gordon E. Moore (kemičar i fizičar) i Robert Noyce (fizičar i suizumitelj integriranog sklopa) nakon što su napustili tvrku Fairchild Semiconductor. Zanimljiva je konstatacija da je najveći takmac Intela AMD također osnovao jedan od bivših zaposlenika Fairchild Semiconductora 1969. i on je pripadao skupini koja se u ovoj industriji prozvali Izdajnička osmorka (eng. Traitorous Eight) u kojoj Moore i Noyce također pripadaju.

Proizvodi

Povijesni

Memorijski proizvodi

• SRAM
• DRAM

Mikroprocesori

Mikroprocesor Intel 8086

• Intel 4004
• Intel 8080
• Intel 8086
• Intel 80286
• Intel 80386
• Intel 80486
• Intel Pentium I
• Intel Pentium II

Kronologija broja tranzistora/radne frekvencije u Intelovim Pentium (32 bitni) procesorima:

• 1993. Pentium 60MHz i 66MHz - 3.1 milijun
• 1994. Pentium 90MHz i 100MHz - 3.2 milijuna
• 1995. Pentium 133MHz - 3.3 milijuna
• 1995. Pentium Pro 150, 166, 180 i 200MHz - 5.5 milijuna
• 1996. Pentium 150 i 166MHz - 3.3 milijuna
• 1997. Pentium 166 i 200MHz - 4.5 milijuna
• 1997. Pentium II 233, 266 i 300MHz - 7.5 milijuna
• 1998. Pentium II 450MHz - 7.5 milijuna
• 1999. Pentium III 500 - 733MHz - 28 milijuna tranzistora
• 2000. Pentium 4 1.40 and 1.50GHz - 42 milijuna
• 2001. Pentium 4 2.0GHz - 55 milijuna
• 2002. Pentium 4 3.06GHz - 55 milijuna
• 2003. Pentium M 1.60GHz - 77 milijuna
• 2004. Itanium (64 bitni procesor) - 25 milijuna CPU, s cache-om preko 200 milijuna tranzistora

Trenutni

Pentium 4:

• P4 Willamette jezgra, 400MHz sabirnica (BUS), 256kb L2 cache – bez posebne oznake
• P4 Northwood jezgra, 400MHz sabirnica, 512kb L2 cache – oznaka A (npr P4 2,0A)
• P4 Northwood jezgra, 533MHz sabirnica, 512kb L2 cache – oznaka B (npr P4 2,4B)
• P4 Northwood jezgra, 800MHz sabirnica, 512kb L2 cache – oznaka C (npr P4 2,8C)
• P4 Prescott jezgra, 800MHz sabirnica, 1MB L2 cache – oznaka E (npr P4 3,2E)
• P4 Northwood jezgra, 800MHz sabirnica, 512kb L2 cache, 2MB L3 cache – oznaka EE
• Core Duo jezgra, 533MHz ili 667MHz sabrinica, 2MB L2 cache
• Core 2 Duo jezgra, 1066MHz sabirnica, 2MB - 4MB L2 cache
• Core 2 Extreme jezgra, 1066MHz sabirnica, 4MB L2 cache

• Oslabljene inačice Pentiuma - Celeron
• Itanium
• Xeon

Konkurentski proizvođači procesora

Osnovni uvjet koji je postavio IBM Intelu da bi njegovi procesori postali osnova PC kompjutera je bila da još minimalno jedna korporacija ima pravo na patente za gradnju procesora serije x86. Intelov izbor je pao na AMD s čime se i IBM složio. Tijekom sljedećih 25 godina nekoliko drugih kompanije se pokušalo ugurati u ovaj posao ali malo koja od njih je ostavila ikakva traga. Ti malobrojni konkurenti koji su uspjeli izgradit Intel kompaktibilne procesore su ( poredani po svom uspjehu ):

• Centaur danas u vlasništvu VIA . Nalazi se u proizvodnji
• Transmeta
• Cyrix danas u vlasništvu VIA
• Nexgen
• NEC
• Rise tehnology

Vanjske poveznice

Službene stranice tvrtke Intel