Kaloča

Kaloča

Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden s engleskog jezika. (Rasprava) Pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.

Nadbiskupska palača u Kalači

Kalača ili Kaloča (mađ. Kalocsa, nje. Kollotschau, srp. Kalača, slovački: Koloca) je grad u Mađarskoj.

Zemljopisne osobine

Površine je 53,18 km četvornih. Nalazi se na 46°32' sjeverne zemljopisne širine i 18°59'8" istočne zemljopisne dužine, nekoliko kilometara istočno od Dunava, u regiji Južni Alföld.

Od naselja, par kilometara zapadno od Kalače se nalazi Voktov, prema istoku je Negyvenszállás, 10 km prema sjeveroistoku je Kmara, a 10 km prema sjeverozapadu je Vusad. 5 kilometara prema jugu je Baćino.

Upravna organizacija

Nalazi se u Bačko-kiškunskoj županiji. Upravno je sjedište Kalačkog kotara. Poštanski broj je 6300.

Povijest

Grad je poznat kao sjedište Kalačko-bačke biskupije koja je u međuvremenu podignuta na razinu nadbiskupije, a nosi ime Kalačko-kečkemetska nadbiskupija. Rečenu biskupiju je osnovao sveti Stjepan.

Ovaj barokni provincijski gradić u Panonskoj nizini je star je koliko i sama država Mađarska. Ugarski kralj Arpad se nakon svojih osvajačkih pohoda skrasio ovdje.

Uskoro je ugarski kralj Stjepan I. uspostavio ostrogonsku i kalačku nadbiskupiju.

Prvi nadbiskup u Kalači je bio sveti Astrik, koji je donio kralju Stjepanu krunu od Pape. U prvom deseljeću 11. stoljeću se sagradilo prvu crkvu.

U srednjovjekovnoj Ugarskoj nalazimo generale među nadbiskupima. Tako je primjerice nadbiskup Ugrin Csák (nadbiskup od 1219. do 1241. bio vođom vojske u bitci kod Mohija protiv Tatara 11. travnja 1241..

Drugi poznati general je bio Pál Tomori (nadbiskup od 1523.-1526.) koji je vodio ugarsku vojsku protiv Turaka. Poginio je u mohačkoj bitci.

Turci su zauzeli Kaloču 15. kolovoza 1529.. Stanovništvo se razbježalo i nitko nije obrađivao zemlju i nadbiskupijski status je izgubio svoj značaj.

1602. su kalvinistički hajduci spalili Kaloču.

Nakon 148 vlasti su Turci 13. listopada 1686. spalili kalački dvorac i povukli svoju posadu iz njega. Unatoč turskom povlačenju, mir nije došao u ovaj kraj zbog ustanka protiv Habsburga kojeg je predvodio sedmogradski vladar Franjo Rakoci II..

Kalački su nadbiskupi su uspješno nastojali povećati broj stanovnika na području svoje nadležnosti. Kardinal Imre Csáki (1710.-1732.) je vratio Kalaču i susjedne krajeve površine 23 tisuće hektara, mahom močvara, vrtova, vinograda.

Stanovništvo

U Kalači živi 18.297 stanovnika (2001.). Pored nacionalne zajednice Mađara, u Kalači žive i Slovaci, Nijemci, Rumunji, Hrvati i Srbi. Hrvatska zajednica je nekad bila brojnija u ovom gradu, ali je asimilatorska politika vlasti pridonijela znatnom smanjenju njihovog broja .

Poznate osobe

Srednje škole u Kalači su pohađali hrvatski književnici Miroljub Ante Evetović, Ivan Petreš Čudomil, Pajo Kujundžić, Grgur Cserháti, Blaško Rajić i Lajčo Budanović.

Ivan Antunović, biskup i preporoditelj podunavskih Hrvata, svoje je zadnje dane proveo u Kalači, a drugi preporoditelj Hrvata u Podunavlju, fra Fabijan Peštalić je boravio u ovom gradu kad je polagao za učitelja.

U Kalači se rodio hrvatski književnik odnosno prvi pisac Hrvata u Bačkoj, fra Mihovil Radnić.

Vanjske poveznice

• (engl.) Gradske stranice
• (engl.) Kalocsa Embroidery with beautiful needlework patterns
• (engl.) Katolička enciklopedija
• (engl.) Zračni snimak