Grafičko korisničko sučelje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 27. listopada 2008. u 00:50

Primjer KDE grafičkog sučelja, jednog od X Window System GUI-a dostupnih na Unix sustavima

GUI (eng. graphical user interface) grafičko korisničko sučelje je način interakcije čovjeka s računalom kroz manipulaciju grafičkim elementima i dodacima uz pomoć tekstovnih poruka i obavijesti.

GUI programi prikazuju vizualne elemente poput:

ikona (sličice na desktopu, tj. pozadini)
prozora
gumbi s tekstom i/ili slikama
okviri za unos teksta
kvadratići za odabir i tipa (moguće je odabrati više kvadratića - eng. check box)
kružići za odabir ili tipa (moguće je odabrati samo jedan kružić - eng. radio button)

Prethodnici GUI programa su izumljeni na Stanfordskom fakultetu, na čelu s Douglasom Englebartom i koristili su tekstualne poveznice za upravljanje. Kasnije su istraživači na Xerox PARC-u unaprijedili i otišli dalje od samo tekstualnih poveznica i počeli su koristiti grafičko sučelje za njihovo Alto računalo. To je bio prethodnik svih današnjih grafičkih sučelja, zvao se PUI. PUI je i tada koristio prozore, menije, gumbe, kvadratiće za odabir, ikone kao i uključivanje nekih pokaznih uređaja kao što je npr. miš.

Prvi put ga je iskoristio Apple na svojim Macintosh računalima i operativnim sustavima, dok je kasnije Microsoft kopirao Appleove ideje u njihovim prvim verzijama Windows operativnog sustava. Primjeri nekih grafičkih sučelja su Mac OS, Microsoft Windows, NEXTSTEP i X Window System od kojeg su nastali Qt (KDE), GTK+ (GNOME), i Motif (CDE).

Pomoću grafičkog sučelja uporaba današnjih računala je mnogo jednostavnija nego u doba DOS operativnog sustava koji je bio prilično negostoljubljiv prema novim korisnicima računala. Većina današnjih operativnih sustava ima mogućnost uporabe grafičkog sučelja, dakle kursora, ikona, prozora i drugih elemenata.

Vrste grafičkih sučelja

Grafička sučelja koja se ne temelje na PUI-u se najčešće susreću u računalnim igrama kao i u naprednim sučeljima temeljenim na virtualnoj stvarnosti. Danas se istražuje novo sučelje nazvano Zooming User Interface ili ZUI koji kombinira 3-dimenzionalno kretanja sa 2D slikom.

Neka grafička sučelja su napravljena isključivo za jednu namjenu, to je bio primjer sa Atari ST računalom u 1986. godini kad je predstavljeno grafičko sučelje s ekranom osjetljivim na dodir. Danas se grafičko sučelje ne koristi samo u računalima, danas ga koriste i razni govorni aparati, informacijski kiosci kao i monitori u industrijskim postrojenjima koji pokreću operativne sisteme u realnom vremenu (RTOS). Neki najnoviji mobiteli također imaju grafička sučelja s ekranima osjetljivim na dodir.

GUI protiv CLI

Grafičko sučelje je predstavljeno kao odgovor na tekstualno (CLI) sučelje koje je računalom upravljalo isključivo preko teksta i komandne linije. CLI je bio manje upotrebljiv nego GUI te je bio mnogo kompliciraniji za naučiti jer je koristio tekstualne naredbe (kao u DOS operativnom sistemu). Neki današnji operativni sistemi sadrže oba sučelja, iako se grafičko više koristi.

Vanjske poveznice

Marcin Wichary, GUIdebook galerija grafičkih sučelja: preko 5500 slika sučelja, programa i ikona
Stvarna povijest GUI-a članak Mikea Tucka
Povijest grafičkog sučelja Jeremy Reimer, Ars Technica
Linux nije Windows

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-[[Slika:Kde35.png|mini|250px|Primjer [[KDE]] grafičkog sučeljea, jednog od [[X Window System]] GUI-a dostupnih na [[Unix]] sustavima]]
+[[Slika:Kde35.png|mini|250px|Primjer [[KDE]] grafičkog sučelja, jednog od [[X Window System]] GUI-a dostupnih na [[Unix]] sustavima]]
 '''GUI''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''graphical user interface'') '''grafičko korisničko sučelje''' je način interakcije čovjeka s [[računalo|računalom]] kroz manipulaciju grafičkim elementima i dodacima uz pomoć tekstovnih poruka i obavijesti.
@@ Redak 11: / Redak 11: @@
 * kružići za odabir '''ili''' tipa (moguće je odabrati samo jedan kružić - eng. ''radio button'')
-Prethodnici GUI programa su izumljeni na Stanfordskom fakultetu, na čelu sa [[Douglas_Engelbart|Douglasom Englebartom]] i koristili su tekstualne poveznice za upravljanje. Kasnije su istraživači na [[Xerox PARC]]-u unaprijedili i otišli dalje od samo [[poveznica|tekstualnih poveznica]] i počeli su koristiti grafičko sučelje za njihovo [[Alto]] računalo. To je bio prethodnik svih današnjih grafičkih sučelja, zvao se PUI. PUI je i tada koristio prozore, menije, gumbe, kvadratiće za odabir, ikone kao i uključivanje nekih pokaznih uređaja kao što je npr. [[miš (hardver)|miš]].
+Prethodnici GUI programa su izumljeni na Stanfordskom fakultetu, na čelu s [[Douglas_Engelbart|Douglasom Englebartom]] i koristili su tekstualne poveznice za upravljanje. Kasnije su istraživači na [[Xerox PARC]]-u unaprijedili i otišli dalje od samo [[poveznica|tekstualnih poveznica]] i počeli su koristiti grafičko sučelje za njihovo [[Alto]] računalo. To je bio prethodnik svih današnjih grafičkih sučelja, zvao se PUI. PUI je i tada koristio prozore, menije, gumbe, kvadratiće za odabir, ikone kao i uključivanje nekih pokaznih uređaja kao što je npr. [[miš (hardver)|miš]].
 Prvi put ga je iskoristio [[Apple]] na svojim [[Macintosh]] računalima i operativnim sustavima, dok je kasnije [[Microsoft]] kopirao Appleove ideje u njihovim prvim verzijama [[Microsoft Windows|Windows]] operativnog sustava. Primjeri nekih grafičkih sučelja su [[Mac OS]], [[Microsoft Windows]], [[NEXTSTEP]] i [[X Window System]] od kojeg su nastali [[KDE|Qt (KDE)]], [[GNOME|GTK+ (GNOME)]], i [[Motif]] (CDE).
@@ Redak 21: / Redak 21: @@
 Grafička sučelja koja se ne temelje na PUI-u se najčešće susreću u [[Računalna igra|računalnim igrama]] kao i u naprednim sučeljima temeljenim na [[virtualna stvarnost|virtualnoj stvarnosti]]. Danas se istražuje novo sučelje nazvano [[Zooming User Interface]] ili ZUI koji kombinira [[3D računarska grafika|3-dimenzionalno]] kretanja sa [[2D računarska grafika|2D]] slikom.
-Neka grafička sučelja su napravljena isključivo za jednu namjenu, to je bio primjer sa [[Atari ST]] računalom u [[1986]]. godini kad je predstavljeno grafičko sučelje sa [[Touchscreen|ekranom osjetljivim na dodir]]. Danas se grafičko sučelje ne koristi samo u računalima, danas ga koriste i razni govorni aparati, informacijski kiosci kao i monitori u industrijskim postrojenjima koji pokreću operativne sisteme u realnom vremenu (RTOS). Neki najnoviji [[mobitel]]i također imaju grafička sučelja s ekranima osjetljivim na dodir.
+Neka grafička sučelja su napravljena isključivo za jednu namjenu, to je bio primjer sa [[Atari ST]] računalom u [[1986]]. godini kad je predstavljeno grafičko sučelje s [[Touchscreen|ekranom osjetljivim na dodir]]. Danas se grafičko sučelje ne koristi samo u računalima, danas ga koriste i razni govorni aparati, informacijski kiosci kao i monitori u industrijskim postrojenjima koji pokreću operativne sisteme u realnom vremenu (RTOS). Neki najnoviji [[mobitel]]i također imaju grafička sučelja s ekranima osjetljivim na dodir.
 == GUI protiv CLI ==