Proporcije: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 27. listopada 2008. u 11:23

Proporcija je odnos između dvije veličine, mjerilo po čemu je nešto veliko, malo ili skladno. Proporcije su skrivena, ali uvijek nazočna sastavnica u kompoziciji svakog likovnog djela i jedan od odlučujućih činitelja njegova sklada (harmonije) ili nesklada. Jedno od najstarijih pravila sklada je proporcija zvana "zlatni rez" koji glasi: manji dio prema većem, odnosi se kao veći dio prema cjelini.

Važnost proporcija u umjetnosti detaljno je opisao još grčki kipar Poliklet (polovica 5. st. pr. Kr.) koji je smatrao da je tajna umjetnosti u skladnom odnosu veličina - proporcijama. Njegov "Grčki kanon" (skup pravila u kojem je točno navedeno kolika treba biti veličina svakog dijela tijela u odnosu na drugi), kao pojam ljepote, utjecao je na stoljeća antičke skulpture.

I prije njega, stari su Grci gradili skladnu arhitekturu jer su za mjerenje koristili mjere preuzete iz veličine dijelova ljudskog tijela po kojima su i nazvane: palac – dlan – pedalj – lakat – ruka – korak. To je dakle bila arhitektura proporcionalna ljudskom tijelu; ostvarenje grčke krilatice: Čovjek je mjerilo svih stvari! Zato, kad pogledamo grčku arhitekturu, u svim tim širinama i dužinama, mi nesvjesno vidimo nešto što nam je "slično" i zato nam se to "sviđa".

Primjenjujući ljudske mjere (antropometričke, prema grčkom antropos = čovjek) i omjere ili rabeći ih suprotno, može se svjesno i namjerno sagraditi građevina u kojoj ćemo se osjećati dobro i ugodno, ili u kojoj ćemo se osjećati "malenima" ili "izgubljenima". Upravo takav je odnos grčkog hrama ili rimskog ljetnikovca, naspram egipatskom hramu ili, recimo - suvremenom muzeju žrtava holokausta u Berlinu.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 '''Proporcija''' je odnos između dvije veličine, '''mjerilo''' po čemu je nešto veliko, malo ili skladno. Proporcije su skrivena, ali uvijek nazočna sastavnica u kompoziciji svakog likovnog djela i jedan od odlučujućih činitelja njegova sklada ([[harmonija|harmonije]]) ili nesklada. Jedno od najstarijih pravila sklada je proporcija zvana ''"[[zlatni rez]]"'' koji glasi: manji dio prema većem, odnosi se kao veći dio prema cjelini.
-[[Slika:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|thumb|200px|[[Leonardo da Vinci]],''' Vitruvijev čovjek''', crtež perom na papiru. Ovim crtežom Leonardo je pojasnio skladne ljudske proporcije koje je prvi opisao [[Vitruvije]], arhitekt i teoretičar iz [[Stari Rim|starog Rima]].]]Važnost proporcija u umjetnosti detaljno je opisao još grčki kipar [[Poliklet]] (polovica 5. st. pr. Kr.) koji je smatrao da je tajna umjetnosti u skladnom odnosu veličina - proporcijama. Njegov ''"[[Grčki kanon]]"'' (skup pravila u kojem je točno navedeno kolika treba biti veličina svakog dijela tijela u odnosu na drugi), kao pojam [[Estetika|ljepote]], utjecao je na stoljeća antičke skulpture.
+[[Slika:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|mini|200px|[[Leonardo da Vinci]],''' Vitruvijev čovjek''', crtež perom na papiru. Ovim crtežom Leonardo je pojasnio skladne ljudske proporcije koje je prvi opisao [[Vitruvije]], arhitekt i teoretičar iz [[Stari Rim|starog Rima]].]]Važnost proporcija u umjetnosti detaljno je opisao još grčki kipar [[Poliklet]] (polovica 5. st. pr. Kr.) koji je smatrao da je tajna umjetnosti u skladnom odnosu veličina - proporcijama. Njegov ''"[[Grčki kanon]]"'' (skup pravila u kojem je točno navedeno kolika treba biti veličina svakog dijela tijela u odnosu na drugi), kao pojam [[Estetika|ljepote]], utjecao je na stoljeća antičke skulpture.
 I prije njega, stari su [[Grci]] gradili skladnu arhitekturu jer su za mjerenje koristili mjere preuzete iz veličine dijelova ljudskog tijela po kojima su i nazvane: palac – dlan – pedalj – lakat – ruka – korak. To je dakle bila arhitektura proporcionalna ljudskom tijelu; ostvarenje grčke krilatice: '''Čovjek je mjerilo svih stvari!''' Zato, kad pogledamo grčku arhitekturu, u svim tim širinama i dužinama, mi nesvjesno vidimo nešto što nam je "slično" i zato nam se to "sviđa".