Promjene

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m
bez sažetka
 
== Nuklearna fisija ==
[[Slika:nuclear fission.svg|okvir|desno|Induciran fisijski događaj. Jezgra atoma uran-235 apsorbira sporo krečući neutron, koji se razdvoji u brže i lakše elemente(fisijske produkte) i slobodne neutrone]]
Nuklearna fisija je dijeljenje jezgre atoma na manje dijelove (manje jezgre), pri čemu nastaju [[Slika:nuclear fission.svg|okvir|desno|Induciran fisijski događaj. Jezgra atoma uran-235 apsorbira sporo krečući neutron, koji se razdvoji u brže i lakše elemente(fisijske produkte) i slobodne neutrone]]+ slobodni [[neutron|neutroni]] i druge male jezgre, što bi moglo dovesti do proizvodnje [[foton|fotona]] (u obliku gama-zraka). Fisija teških elemenata je egzotermna reakcija koja oslobađa velike količine [[energija|energije]] kao što su elektromagnetska radijacija i [[kinetička energija]] dijelova (zagrijavanjem veličine materijala gdje se fisija događa). Fisija je oblik elementarne pretvorbe zato što nastali dijelovi nisu istog kemijskog elementa kao orginalni [[atom]].
 
Nuklearna fisija je dijeljenje jezgre atoma na manje dijelove (manje jezgre), pri čemu nastaju [[Slika:nuclear fission.svg|okvir|desno|Induciran fisijski događaj. Jezgra atoma uran-235 apsorbira sporo krečući neutron, koji se razdvoji u brže i lakše elemente(fisijske produkte) i slobodne neutrone]] slobodni [[neutron|neutroni]] i druge male jezgre, što bi moglo dovesti do proizvodnje [[foton|fotona]] (u obliku gama-zraka). Fisija teških elemenata je egzotermna reakcija koja oslobađa velike količine [[energija|energije]] kao što su elektromagnetska radijacija i [[kinetička energija]] dijelova (zagrijavanjem veličine materijala gdje se fisija događa). Fisija je oblik elementarne pretvorbe zato što nastali dijelovi nisu istog kemijskog elementa kao orginalni [[atom]].
Nuklearna fisija proizvodi snagu za [[nuklearna energija|nuklearnu energiju]] i pokreće eksploziju [[nuklearna bomba|nuklearnih oružja]]. Obje uporabe su moguće zbog određenih sastojaka zvanih nuklearna [[goriva]]. Nuklearna [[goriva]] prolaze kroz fisiju kod sudara sa slobodnim neutronima a za uzvrat stvaraju [[neutron|neutrone]] kad se razdvoje. To omogučava samoodržavajuću lančanu reakciju koja oslobađa [[energija|energiju]] kontrolirano u [[nuklearni reaktor|nuklearnom reaktoru]] ili vrlo brzo i nekontrolirano kod [[nuklearna bomba|nuklearnih oružja]].
 
Količina [[nuklearna energija|nuklearne energije]] sadržane u nuklearnom [[goriva|gorivu]] je milijun puta veća od količine slobodne energije sadržane u sličnoj količini kemijskog [[goriva]] kao što je [[benzin]], što čini nuklearnu fisiju vrlo primamljivim izvorom [[energija|energije]]. Loša strana toga je što su proizvodi nuklearne fisije [[radioaktivnost|radioaktivni]] i ostaju takvi dugo vremena čime se povećava problem nukleanog otpada. Zabrinutost oko skupljanja nuklearnog otpada i oko eksplozivnog potencijala [[nuklearna bomba|nuklearnih oružja]] je možda veća od poželjnih kvaliteta fisije kao izvora [[energija|energije]], te se oko toga vode velike političke debate.
 
'''
== Stvaran prikaz ==
'''
Nuklearna fisija se razlikuje od ostalih oblika [[radioaktivnost|radioaktivnih raspadanja]] po tome što se može[[Slika:CNO Cycle.svg|mini|300px|desno|Radioaktivno raspadanje, nuklearna fisija, nuklearna fuzija]] pohraniti i kontrolirati pomoću lančanih reakcija: slobodni [[neutron|neutroni]] oslobođeni svakim fisijskim događanjem mogu pokrenuti još događaja, koji zauzvrat oslobađaju više [[neutron|neutrona]] i uzrokuju više fisija. [[izotop|Izotopi]] [[kemijski element|kemijskih elemenata]] koji mogu podržati fisijsku lančanu reakciju zovu se nuklearna [[goriva]], za njih kažemo da se mogu cijepati. Najuobičajenija nuklearna [[goriva]] su <sup>235</sup>U ([[izotop]] [[uranij|urana]] [[atomska masa|atomske mase]] 235 koji se koristi u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]]) i <sup>239</sup>PU (izotop [[plutonij|plutonija]] [[atomskamasa|atomske mase]] 239). Ova [[goriva]] se rastavljaju u dvonačinski raspon [[kemijski element|kemijskih elemenata]] s [[atomska masa|atomskim masama]] približnim 95 i 135u (fisijski produkt). Većina nuklearnih [[goriva]] prolaze kroz spontanu fisiju, ali jako sporo, raspadajući se pomoću α/β raspadnih lanaca kroz period od milijun godina. U [[nuklearni reaktor|nuklearnom reaktoru]] ili [[nuklearna bomba|nuklearnom oružju]] većina fisijskih događaja uzrokovana su bombardiranjem sa drugom česticom, kao što je [[neutron]].
Tipični fisijski događaji otpuštaju otprilike dvjesto tisuća milijuna [[elektron volt|elektron volta]] [[energija|energije]] po fisijskom događaju. Za usporedbu uzmimo većinu kemijskih [[oksidacija|oksidacijskih]] reakcija (kao izgarajući [[ugljen]] ili [[TNT]]) koji otpuštaju najviše par [[elektron volt|elektron volta]] po događaju. Nuklearna [[goriva]] sadrže i do deset miljuna puta više iskoristive [[energija|energije]] od kemijskih [[goriva]]. [[Energija]] nuklearne fisije se otpušta kao [[kinetička energija]] fisijskog produkta i dijelova, i kao elektromagnetska radijacija u obliku [[gama zračenje|gama zraka]]. U [[nuklearni reaktor|nuklearnom reaktoru]] [[energija|energije]] se pretvara u toplinsku dok se čestice gama zrake sudaraju sa [[atom|atomima]] koje čine reaktor i njegov radni fluid, najčešće [[voda|vodu]] ili ponekad tešku vodu.

Navigacijski izbornik