Ljudevit Posavski: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Ljudevit Posavski''' bio je [[knez]] [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]], a vladao je od [[810.]] do [[823.]] godine. Sjedište mu je bilo u [[Sisak|Sisku]]. U „Franačkim ljetopisima“ poznat je kao ''Liudewitus, dux Pannonioris'' (Ljudevit, knez Donje Panonije).<ref>''Annales regni Francorum'', 818.</ref>
'''Ljudevit Posavski''' bio je [[knez]] [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]], a vladao je od [[810.]] do [[823.]] godine. Sjedište mu je bilo u [[Sisak|Sisku]]. U „Franačkim ljetopisima“ poznat je kao ''Liudewitus, dux Pannoniae inferioris'' (Ljudevit, knez Donje Panonije).<ref>''Annales regni Francorum'', 818.</ref>


==Borbe s Francima==
==Borbe s Francima==
Nakon smrti [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], carem postaje njegov sin ([[814.]]-[[840.]]) koji nije energijom dostizao svoga oca, te su veću moć u carstvu prigrabili velikaši. Među njima je bio i [[Furlanija|furlanski]] [[markgrof]] [[Kadolah]] ([[800.]]-[[819.]]) koji je sa svojom vojskom prodirao na područje Panonske Hrvatske i ondje pljačkao. Ljudevit stoga [[818.]] godine šalje svoje izaslanike caru Ludoviku u [[Heristall]], kako bi se ondje požalili na Kadolahove postupke. No izaslanici se vraćaju bez da su njihovi problemi uzeti u ozbiljnije razmatranje, što Ljudevita potiče na otpor [[Franci]]ma. Tako dolazi i do prvog sukoba, no Kadolah ne postiže nikakav uspjeh, te se vraća u Furlaniju i uskoro umire. U srpnju [[819.]] car Ludovik održava Sabor u [[Ingelheim]]u na koji dolaze i izaslanici kneza Ljudevita, kako bi ponudili mir Francima, no car to ne prihvaća.
Nakon smrti [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], carem postaje njegov sin [[Ludovik I. Pobožni]] ([[814.]]-[[840.]]) koji nije energijom dostizao svoga oca, te su veću moć u carstvu prigrabili velikaši. Među njima je bio i [[Furlanija|furlanski]] [[markgrof]] [[Kadolah]] ([[800.]]-[[819.]]) koji je sa svojom vojskom prodirao na područje Panonske Hrvatske i ondje pljačkao. Ljudevit stoga [[818.]] godine šalje svoje izaslanike caru Ludoviku u [[Heristall]], kako bi se ondje požalili na Kadolahove postupke. No izaslanici se vraćaju bez da su njihovi problemi uzeti u ozbiljnije razmatranje, što Ljudevita potiče na otpor [[Franci]]ma. Tako dolazi i do prvog sukoba, no Kadolah ne postiže nikakav uspjeh, te se vraća u Furlaniju i uskoro umire. U srpnju [[819.]] car Ludovik održava Sabor u [[Ingelheim]]u na koji dolaze i izaslanici kneza Ljudevita, kako bi ponudili mir Francima, no car to ne prihvaća.


Ljudevit tada traži saveznike među susjedima. Knez [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]] [[Borna]] već je ranije pristupio uz Franke, kako bi u njima stekao jakog saveznika u odnosu na [[Bizant]], dok su uz Ljudevita pristali [[Karantanija|Karantanci]] i [[Timočani]], i jedni i drugi [[Slaveni]]. Već u jesen [[819.]] novi furlanski markgrof [[Balderik]] kreće s vojskom u Karantaniju gdje poražava Ljudevita u bitki na [[Drava|Dravi]]. Istovremeno, prema sjeveru nadiru i snage Primorske Hrvatske te dolazi do bitke na [[Kupa|Kupi]]. Pritom s Bornine strane na Ljudevitovu prelaze Gačani iz župe [[Gacka (pokrajina)|Gacke]], koje predvodi Ljudevitov tast Dragomuž i time odlučuju pobjednika. Na povratku će Borna ponovno pokoriti Gačane. Ljudevit već u prosincu iste godine provaljuje na jug protiv Borne čija se vojska zatvorila u utvrde i iz njih i s planina napadala panonsku vojsku, pa se ova morala povući na sjever. U tim je bitkama Ljudevit izgubio oko 3000 vojnika, preko 300 konja i mnogo hrane.
Ljudevit tada traži saveznike među susjedima. Knez [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]] [[Borna]] već je ranije pristupio uz Franke, kako bi u njima stekao jakog saveznika u odnosu na [[Bizant]], dok su uz Ljudevita pristali [[Karantanija|Karantanci]] i [[Timočani]], i jedni i drugi [[Slaveni]]. Već u jesen [[819.]] novi furlanski markgrof [[Balderik]] kreće s vojskom u Karantaniju gdje poražava Ljudevita u bitki na [[Drava|Dravi]]. Istovremeno, prema sjeveru nadiru i snage Primorske Hrvatske te dolazi do bitke na [[Kupa|Kupi]]. Pritom s Bornine strane na Ljudevitovu prelaze Gačani iz župe [[Gacka (pokrajina)|Gacke]], koje predvodi Ljudevitov tast Dragomuž i time odlučuju pobjednika. Na povratku će Borna ponovno pokoriti Gačane. Ljudevit već u prosincu iste godine provaljuje na jug protiv Borne čija se vojska zatvorila u utvrde i iz njih i s planina napadala panonsku vojsku, pa se ova morala povući na sjever. U tim je bitkama Ljudevit izgubio oko 3000 vojnika, preko 300 konja i mnogo hrane.

Inačica od 8. prosinca 2008. u 17:48

Ljudevit Posavski bio je knez Panonske Hrvatske, a vladao je od 810. do 823. godine. Sjedište mu je bilo u Sisku. U „Franačkim ljetopisima“ poznat je kao Liudewitus, dux Pannoniae inferioris (Ljudevit, knez Donje Panonije).[1]

Borbe s Francima

Nakon smrti Karla Velikog, carem postaje njegov sin Ludovik I. Pobožni (814.-840.) koji nije energijom dostizao svoga oca, te su veću moć u carstvu prigrabili velikaši. Među njima je bio i furlanski markgrof Kadolah (800.-819.) koji je sa svojom vojskom prodirao na područje Panonske Hrvatske i ondje pljačkao. Ljudevit stoga 818. godine šalje svoje izaslanike caru Ludoviku u Heristall, kako bi se ondje požalili na Kadolahove postupke. No izaslanici se vraćaju bez da su njihovi problemi uzeti u ozbiljnije razmatranje, što Ljudevita potiče na otpor Francima. Tako dolazi i do prvog sukoba, no Kadolah ne postiže nikakav uspjeh, te se vraća u Furlaniju i uskoro umire. U srpnju 819. car Ludovik održava Sabor u Ingelheimu na koji dolaze i izaslanici kneza Ljudevita, kako bi ponudili mir Francima, no car to ne prihvaća.

Ljudevit tada traži saveznike među susjedima. Knez Primorske Hrvatske Borna već je ranije pristupio uz Franke, kako bi u njima stekao jakog saveznika u odnosu na Bizant, dok su uz Ljudevita pristali Karantanci i Timočani, i jedni i drugi Slaveni. Već u jesen 819. novi furlanski markgrof Balderik kreće s vojskom u Karantaniju gdje poražava Ljudevita u bitki na Dravi. Istovremeno, prema sjeveru nadiru i snage Primorske Hrvatske te dolazi do bitke na Kupi. Pritom s Bornine strane na Ljudevitovu prelaze Gačani iz župe Gacke, koje predvodi Ljudevitov tast Dragomuž i time odlučuju pobjednika. Na povratku će Borna ponovno pokoriti Gačane. Ljudevit već u prosincu iste godine provaljuje na jug protiv Borne čija se vojska zatvorila u utvrde i iz njih i s planina napadala panonsku vojsku, pa se ova morala povući na sjever. U tim je bitkama Ljudevit izgubio oko 3000 vojnika, preko 300 konja i mnogo hrane.

Nakon Sabora u Aachenu 820. godine, na kojem sudjeluje i knez Borna, u proljeće iste godine započinje novi pohod na Ljudevita iz tri smjera: sjeverna franačka vojska iz Bavarske, dolinom Dunava, pa preko Drave prodire prema Panonskoj Hrvatskoj; južna vojska iz Furlanije, preko Alpi; treća vojska iz Tirola preko Koruške. Prve dvije vojske Ljudevitove su snage zaustavile, prvu na Dravi, a drugu u Alpama. Pred trećom je uzmakao prema Hrvatskoj, što je onda otvorilo put i ostalima. Nakon prodora u područje između Save i Drave, Francima ostaje jedino pljačkanje, budući da Ljudevit ondje nije zapodjenuo bitke. Slično se ponovilo i sljedeće godine, 821. U listopadu te godine, na Saboru u Diedenhofenu, franački vojskovođe izvješćuju cara kako se Ljudevit nije htio upustiti u bitku.

Bijeg i smrt

Tek 822. godine Ljudevit napušta Sisak i bježi pred vojskom koja pristiže iz Furlanije na jug (prije se mislilo da je pobjegao među Srbe, no Nada Klaić dokazuje da je pobjegao u mjesto Srb), a sljedeće godine i dalje prema moru, gdje je se sklanja kod Ljudemisla, Bornina ujaka. Borna je već 821. umro. U „Katalogu knezova i kraljeva Dalmacije i Hrvatske“ spominje se Ljudemisl kao knez (dux), a Annales Fuledenses navodi da je Ljudevit pobjegao knezu Ljudemislu in Dalmatas. Na koncu, 823., Ljudemisl pogubljuje Ljudevita.

Izvori

  • Annales regni Francorum inde ab a. 741 usque ad a. 829, qui dicuntur Annales Laurissenses maiores et Einhardi. Herausgegeben von Friedrich Kurze. XX und 204 S. 8°. 1895. Nachdruck 1950.

Literatura

  • Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.), Zagreb 1924.
  • Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975.
  • Ivan Mužić, „Hrvatska povijest devetoga stoljeća“, (Povjesnice Hrvata 3), Split 2007. ISBN 978-953-263-034-3[1]

Bilješke

  1. Annales regni Francorum, 818.

Vanjske poveznice