Kralježnjaci

Kralježnjaci
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Podcarstvo:	Eumetazoa
Natkoljeno:	Bilateria
Poddivizija:	Craniata
Koljeno:	Chordata
Potkoljeno:	Vertebrata Cuvier, 1812.
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Kralježnjaci (Vertebrata), često nazvani i lubanjci (Craniota ili Craniata) su poddivizija odnosno potkoljeno svitkovaca (Chordata) i obuhvaća razrede kružnoustih, riba hrskavičnjača i koštunjača, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca, ukupno oko 54.000 vrsta.

Ovisno o znanstvenom određenju autora, u izvorima se pojavljuju dva smjera određivanja ove skupine životinja. Jedan pravac obuhvaća bezlubanjce + besčeljuste + čeljusnike, dok drugi obuhvaća besčeljuste + čeljusnike, ali ne obuhvaća razred sljepulja (Myxinoida). Radi velike rasprostranjenosti i poznatosti pojma ovdje će se za takson besčeljustih + čeljusnika koristiti izraz kralježnjaci. Za buduće radove, zbog svoje jednoznačnosti, trebalo bi dati prednost nazivu lubanjci.

• Najveći kralježnjak na Zemlji je plavi kit (Balaenoptera musculus) koji može doseći dužinu čak do 33 m i težinu do 200 t.
• Od 2005. riba Paedocypris progenetica smatra se najmanjim kralježnjakom (dužina 7,9 mm (ženke) odnosno 10 mm (mužjaci)) na Zemlji.

Temeljni plan

Zajedničko porijeklo kralježnjaka podupire niz izvedenih (novih) zajedničkih temeljnih obilježja:

• višeslojni epiderm: epiderm se dijeli na više slojeva stanica. Kod kralježnjaka dolazi do tvorbe "kože" s više slojeva pripadajuće strukture kao ljuske, perje, krzno....
• neurokranij: mozak i veliki osjetilni organi zaštićeni su kapsulom.
• živčani kanal: embrionalna struktura od višepotentnih stanica, koje nastaju u ektodermu na granici između epidermalnog i neuralnog. Od tih stanica grade se, između ostalog, skeletne strukture lubanje, pigmentne, živčane stanice i niz drugih.
• placoden: zadebljanja embrionalnog epiderma. Stanice placoda su sudjeluju u gradnji živčanih organa
• labirintski organ: organ ravnoteže
• mozak: prednji dio živčanog kanala izdiferenciran je u višedijelni mozak.

Smještanje u sistem

Kralježnjaci se smatraju sestrinskom skupinom bezlubanjaca. Vidjeti svitkovce.

Srodnički odnosi

Srodnički odnosi kralježnjaka su sporni. Trenutno, smatra se najvjerojatnijom hipoteza o sestrinskom odnosu između kružnoustih i čeljusnika. S druge strane, prema toj sistematici, sljepulje su sestrinska grupa prvim dvjema.

Sljepulje + (čeljusnici + kružnouste)

Ovaj sistem suprotan je staroj, "besčeljusnoj" hipotezi: prema njoj, podrazumijeva se sestrinski odnos između kružnoustih i sljepulja kao takson "besčeljustih", a čeljusnici nasuprot njima. Ovo se obrazlaže odsustvom čeljusti. To je, međutim, jedno od prvobitnih obilježja i zajedničko je za obje ove grupe i sve ostale životinje koje nemaju čeljust, prema tome, beznačajno je u određivanju srodnosti.

(Sljepulje + kružnouste) + čeljusnici

Glava riječne sljepulje

Chondrostoma nasus

Europski tvor

Sistematika

• Kralježnjaci (Vertebrata) (54.115 vrsta)
  • Sljepulje (Myxini) (70 vrsta)
  • Paklare (Petromyzontida) (45 vrsta)
  • Pteraspidomorphi †
  • Anaspidia †
  • Thelodonti †
  • Osteostraci †
  • Čeljustouste (Gnathostomata) (54.000 vrsta)
    • Oklopnjače (Placodermi) †
    • Acanthodii †
    • Hrskavičnjače (Chondrichthyes) (970 vrsta)
    • Koštunjače (Osteichthyes)
      • Zrakoperke (Actinopterygii) (27.000 vrsta)
      • Mesoperke (Sarcopterygii) (8 vrsta)
    • Kopneni kralježnjaci (Tetrapoda)
      • Vodozemci (Amphibia) (6.200 Arten)
      • Amniota
        • Gmazovi (Reptilia) (8.000 vrsta) i Ptice (Aves) (9.000 vrsta)
        • Sisavci (Mammalia) (4.000 vrsta)

Drugi projekti

	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kralježnjaci
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Kralježnjacima