Bertolt Brecht: razlika između inačica
m Dodajem sliku sa http://toolserver.org/~emijrp/imagesforbio/ |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2: | Redak 2: | ||
Ime = Bertolt Brecht | |
Ime = Bertolt Brecht | |
||
boja = #F34723 | |
boja = #F34723 | |
||
slika = |
slika = Bertolt-Brecht.jpg| |
||
veličina= | |
veličina= | |
||
opis slike = Portret Bertolta Brechta<!--, olovka (2006.)--> | |
opis slike = Portret Bertolta Brechta<!--, olovka (2006.)--> | |
Inačica od 19. prosinca 2008. u 23:55
Bertolt Brecht | |
---|---|
Portret Bertolta Brechta | |
Puno ime | Eugen Berthold Friedrich Brecht |
Rođenje | 10. veljače 1898. Augsburg, Njemačka |
Smrt | 14. kolovoza 1956. Istočni Berlin, Njemačka |
Književne vrste | poezija, drama |
Književni period | epski teatar, ekspresionizam |
Supruga(e) | Marianne Zoff (1922. - 1926.) Helene Weigel (1929. - 1956.) |
Djeca | Hanna Hiob, Stefan Brecht, Barbara Brecht |
Portal o životopisima |
Bertolt Brecht [▶], rođen kao Eugen Berthold Friedrich Brecht (Augsburg, 10. veljače 1898. - Istočni Berlin, 14. kolovoza 1956.) njemački je književnik.
Studirao je prirodne znanosti i medicinu u Münchenu, ali se ubrzo posvetio kazalištu. Nakon dolaska nacista na vlast 1933., odlazi u inozemstvo. U emigraciji djeluje protiv nacizma i militarizma i to kao dramaturg, pisac i izdavač. 1948. godine vraća se u istočni Berlin i osniva "Berlinski Ansambl". Protestirajući protiv nepravednosti suvremene civilizacije, Brecht je počeo s totalnom, anarhističkom pobunom, da bi kasnije prihvatio marksistički nazor na svijet, kojim je snažno obojena njegova cjelokupna društvena satira.
Za Brechta je teatar mjesto političkog prosvjetljenja i agitacije: On radi na razvoju novih oblika kazališta koje gledatelje treba potaknuti na razmišljanje i djelovanje. Takav teatar jest epski teatar, a V-efekt (Verfremdungseffekt) njegovo je osnovno sredstvo i tehnika. V-efekt znači razbijanje prepreka između publike i glumaca, kao i ideje da prvi moraju biti pasivni, a drugi aktivni. Poznate se stvari pri tome predstavljaju u novom svjetlu te tako upućuju na kontradiktornu stvarnost, dok se radnja putem komentara i songova prekida, što kod gledatelja uništava svaku iluziju.
Brechtova nemilosrdna i gorka poruga prema modernom društvu znala je ići do totalne redukcije čovjekove stvarnosti na četiri osnovne funkcije: jesti, bludničiti, mlatiti i pijančevati. Po smionosti svojega izraza, snazi eksperimenata i strastvenosti angažmana, Bertolt Brecht najistaknutiji je njemački dramatičar 20. stoljeća.
Djela
- "Baal" (1918.)
- "Momak u stroju"
- "Prosjački roman" (1934.)
- "Majka Courage i njezina djeca" (1941.)
- "Kavkaski krug kredom" (1954.)
- "Dobri čovjek iz Sečuana" (1943.)
- "Opera za tri groša" (1928.)
Vanjske poveznice
|