Čovjekoliki majmuni: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 32: | Redak 32: | ||
Većina čovjekolikih majumuna ili opica spada među rijetke ili [[ugrožena vrsta|ugrožene vrste]]. Glavna opasnost za većinu ugroženih vrsta je nestajanje tropskih [[kišna šuma|prašuma]], mada neke populacije još dodatno ugrožava i lov zbog njihova mesa (engl. ''bushmeat''). |
Većina čovjekolikih majumuna ili opica spada među rijetke ili [[ugrožena vrsta|ugrožene vrste]]. Glavna opasnost za većinu ugroženih vrsta je nestajanje tropskih [[kišna šuma|prašuma]], mada neke populacije još dodatno ugrožava i lov zbog njihova mesa (engl. ''bushmeat''). |
||
=Terminologija — negdašnja i sadašnja= |
|||
"Òpica"<ref>ibidem</ref> (jopac, ''prasl.'' opica, ''rus.'' ópica, ''staročeš.'' op, ''češ.'' opice, ''staroeng.'' apa, ''eng.'' ape, ''staronjem.'' affo, ''njem.'' Affe, ''nizoz.'' aap, ''velš.'' epa) riječ je nepoznata podrijetla, možda [[onomatopeja]] glasanja. Izraz ima dugu povijest neispravnog korištenja. Najranije značenje jest bezrepi (stoga krajnje sličan čovjeku) ne-ljudski primat, ali s razvojem [[zoologija|zoološkog]] znanja postalo je jasno da se bezrepost javlja i kod mnogih drugih i napovezanih [[vrsta]]. |
|||
Do prije nekoliko desetljeća mislilo se da su ljudi znatno različiti od ostalih opica ili čovjekolikih majmuna (pa čak i od velikih čovjekolikih majmuna), tako da i danas mnogi misle da izraz "opice" ili "čovjekoliki majmuni" uopće ne obuhvaća ljude. Mnogi biolozi drže da je sasvim netočno razmišljati o čovjekolikim majmunima ili opicama u biološkom smislu, a ne uvrstiti među njih i ljude. Izraz "ne-ljudski čovjekoliki majmuni" ili "ne-ljudski veliki čovjekoliki majmuni" koristi se sve češće kako bi se istaknula [[monofilija|monofiletska]] veza između ljudi i ostalih opica ili čovjekolikih majmuna kad se govori samo o ne-ljudskim vrstama. |
|||
| Redak 52: | Redak 60: | ||
| [[Slika:Hominoid_taxonomy_5_hr.PNG|right|300px]] |
| [[Slika:Hominoid_taxonomy_5_hr.PNG|right|300px]] |
||
|- |
|- |
||
| Međutim, uspoređivanja DNK pružaju uvjerljiv dokaz da unutar potporodice Homininae, gorile predstavljaju egzoskupinu. Odatle se dalo zaključiti da bi čimpanze trebale biti u skupini Hominini zajedno s ljudima. Takvu je klasifikaciju prvi predložio (premda za rang niže) M. Goodman et al. 1990. godine. |
| Međutim, uspoređivanja DNK pružaju uvjerljiv dokaz da unutar potporodice Homininae, gorile predstavljaju egzoskupinu. Odatle se dalo zaključiti da bi čimpanze trebale biti u skupini Hominini zajedno s ljudima. Takvu je klasifikaciju prvi predložio (premda za rang niže) M. Goodman et al. 1990. godine. (Vidjeti [[Evolucijska genetika čovjeka]]). |
||
| [[Slika:Hominoid_taxonomy_6_hr.PNG|right|300px]] |
| [[Slika:Hominoid_taxonomy_6_hr.PNG|right|300px]] |
||
|- |
|- |
||
Inačica od 21. prosinca 2008. u 20:34
| Hominoidea[1] | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Primates |
| Podred: | Haplorrhini |
| Infrared: | Simiiformes |
| Pared: | Catarrhini |
| Natporodica: | Hominoidea |
| Porodice | |
Hominoidea, ili čovjekoliki majmuni, ili òpice[2][3], ili viši majmuni, hominoidi. Obuhvaća porodice velikih čovjekolikih majmuna, hominida (Hominidae) i malih čovjekolikih majmuna, gibona (Hylobatidae).
Prema danas prihvaćenom klasifikacijskom sustavu, dvije su porodice hominoida:
- porodica Hylobatidae u kojoj su 4 roda i 13 vrsta gibona, među koje spadaju bjeloruki burmanski gibon i siamang, a koji se zajednički nazivaju malim čovjekolikim majmunima.
- porodica Hominidae koja se sastoji od orangutana, gorila, čimpanza i čovjeka, pod zajedničkim nazivom veliki čovjekoliki majmuni.
S izuzetkom gorila i ljudi, svi čovjekoliki majmuni spretni su penjači po stablima. Najbolje ih opisuje riječ svežderi, budući im se prehrana sastoji od plodova, sjemena trave i, u većini slučajeva, određenih količina mesa i beskralježnjaka — bilo kao lovine ili jedenja njihovih strvina — te svega ostalog što se može pronaći i lako probaviti. Žive u Africi i Aziji, ali ljudi su se rasprostranili po svim dijelovima svijeta.
Većina čovjekolikih majumuna ili opica spada među rijetke ili ugrožene vrste. Glavna opasnost za većinu ugroženih vrsta je nestajanje tropskih prašuma, mada neke populacije još dodatno ugrožava i lov zbog njihova mesa (engl. bushmeat).
Terminologija — negdašnja i sadašnja
"Òpica"[4] (jopac, prasl. opica, rus. ópica, staročeš. op, češ. opice, staroeng. apa, eng. ape, staronjem. affo, njem. Affe, nizoz. aap, velš. epa) riječ je nepoznata podrijetla, možda onomatopeja glasanja. Izraz ima dugu povijest neispravnog korištenja. Najranije značenje jest bezrepi (stoga krajnje sličan čovjeku) ne-ljudski primat, ali s razvojem zoološkog znanja postalo je jasno da se bezrepost javlja i kod mnogih drugih i napovezanih vrsta.
Do prije nekoliko desetljeća mislilo se da su ljudi znatno različiti od ostalih opica ili čovjekolikih majmuna (pa čak i od velikih čovjekolikih majmuna), tako da i danas mnogi misle da izraz "opice" ili "čovjekoliki majmuni" uopće ne obuhvaća ljude. Mnogi biolozi drže da je sasvim netočno razmišljati o čovjekolikim majmunima ili opicama u biološkom smislu, a ne uvrstiti među njih i ljude. Izraz "ne-ljudski čovjekoliki majmuni" ili "ne-ljudski veliki čovjekoliki majmuni" koristi se sve češće kako bi se istaknula monofiletska veza između ljudi i ostalih opica ili čovjekolikih majmuna kad se govori samo o ne-ljudskim vrstama.
Promjene u taksonomiji
| Do otprilike 1960. godine, hominoidi su obično bili dijeljeni na dvije porodice: ljudi i njihovi izumrli srodnici stavljani su u Hominidae, ostali čovjekoliki majmuni u Pongidae.[5] |  |
| U 1960-ima su na taksonomiju primijenjene tehnike molekularne biologije. Goodman je u svojoj imunološkoj studiji serumskih bjelančevina 1964. predložio podjelu hominoida na tri porodice, s ne-ljudskim čovjekolikim majmunima stavljenima u Pongidae, a malim čovjekolikim majmunima (gibonima) u Hylobatidae.[6] Ta je trihotomija hominoidskih porodica, međutim, potaknula znanstvenike na razmišljanje koja je od tih porodica prva specijalirala iz zajedničkoga hominoidnog pretka. |  |
| Unutar natporodice Hominoidea, giboni su egzoskupina (engl. outgroup): što znači da su ostali hominoidi povezaniji jedni s drugima negoli bilo koji od njih s gibonima. Zbog toga su ostali veliki čovjekoliki majmuni smješteni u porodicu Hominidae zajedno s ljudima, spuštanjem dotadašnje porodice Pongidae u potporodicu; porodica Hominidae sad je sadržavala potporodice Homininae i Ponginae. Potom je opet trostruko cijepanje u potporodici Ponginae navelo znanstvenike na pitanje koji je od ta tri roda najslabije povezan s ostalima. |  |
| Istraživanja su pokazala da su orangutani egzoskupina, ali usporedba ljudi s tri ostala roda hominida pokazala je da su afrički čovjekoliki majmuni (čimpanze i gorile) povezaniji jedni s drugima negoli ikoji od njih s orangutanima. Ovo je dovelo do postavljanja afričkih čovjekolikih majmuna u potporodicu Homininae, što je stvorilo još jedno trostruko razdvajanje. Ovakvu klasifikaciju prvi je predložio M. Goodman 1974. godine[7] |  |
| Pokušavajući razriješiti trihotomiju Homininae, neki su autori predlagali podjelu potporodica Homininae na tribuse Gorillini (afrički čovjekoliki majmuni) i Hominini (ljudi). |  |
| Međutim, uspoređivanja DNK pružaju uvjerljiv dokaz da unutar potporodice Homininae, gorile predstavljaju egzoskupinu. Odatle se dalo zaključiti da bi čimpanze trebale biti u skupini Hominini zajedno s ljudima. Takvu je klasifikaciju prvi predložio (premda za rang niže) M. Goodman et al. 1990. godine. (Vidjeti Evolucijska genetika čovjeka). |  |
| Kasnije usporedbe DNK razdijelile su gibonski rod Hylobates u četiri roda: Hylobates, Hoolock, Nomascus, i Symphalangus.[8][9] |  |
Izvori
- ↑ Groves, Colin; Wilson, D. E., i Reeder, D. M. (urednici) Mammal Species of the World, 3rd edition, Johns Hopkins University Press, 178-184. ISBN 0-801-88221-4.
- ↑ Charles Darwin, Podrijetlo čovjeka i odabir ovisan o spolu, prev. Josip Balabanić, Školska knjiga, Zagreb, 2007, sv. I, str. 8-9;
- ↑ Hrvatski enciklopedijski rječnik, EPH d.o.o. Zagreb i Novi Liber d.o.o. Zagreb, 2004, sv. 7, str. 161.
- ↑ ibidem
- ↑ G. G. Simpson. 1945. The principles of classification and a classification of mammals. Bull. Am. Mus. Nat. Hist. 85: 1–350
- ↑ M. Goodman. 1964. Man's place in the phylogeny of the primates as reflected in serum proteins. S. L. Washburn (ur.). Classification and human evolution. Aldine, Chicago. str. 204–234
- ↑ M. Goodman. 1974. Biochemical Evidence on Hominid Phylogeny. Annual Review of Anthropology. 3: 203–228. doi:10.1146/annurev.an.03.100174.001223
- ↑ Groves, C. (16 November 2005). Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds). ed.. Mammal Species of the World (3rd edition ed.). Johns Hopkins University Press. pp. 178-184. ISBN 0-801-88221-4. http://www.bucknell.edu/msw3.
- ↑ Mootnick, A.; Groves, C. P. (2005). "A new generic name for the hoolock gibbon (Hylobatidae)". International Journal of Primatology 26 (26): 971–976. doi:10.1007/s10764-005-5332-4.