Razlika između inačica stranice »Čovjekoliki majmuni«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m
bez sažetka
m
Linnéovo svrstavanje ljudi među primate zajedno s majmunima i opicama (čovjekolikim majmunima) predstravljalo je problem onim ljudima koji su poricali bliske veze ljudi s ostalim pripadnicima životinjskog carstva. Linnéov luteranski [[nadbiskup]] okrivio ga je za "bezbožnost." U pismu [[Johann Georg Gmelin|Johannu Georgu Gmellinu]] napisanom [[25. veljače]] [[1747.]] godine, Linné piše:
 
:Neugodno mi je što moram svrstati ljude među primate, ali čovjek sam sebe dobro poznaje. Nemojmo se igrati riječima. Meni je svejedno koje ćemo ime koristiti. Ali ja najozbiljnije očekujem od tebe i čitava svijeta općenito razlikovanje ljudi od simia na temelju prirodoslovnih načela. Za druga ja ne znam. Da mi ih bar netko može pokazati! Ako nazovem čovjeka simiom ili obrnuto, sve ću teologe okrenuti protiv sebe. A možda bi i trebalo, po pravilima struke.<ref>Pismo, Carla LinnaeusLinnaeusa Johannu Georgu Gmelinu. Uppsala, Švedska, 25. veljače 1747." Švedsko Linneovo Društvo.</ref>
 
Dakle, [[Johann Friedrich Blumenbach]] je u prvom izdanju svojega ''Prirodoslovnog priručnika'' ([[1779.]]) predložio podjelu primata na ''[[Quadrumana]]'' (od lat. ''quattuor'' četiri , i ''manus'' ruke, to jest majmuni i opice) i ''[[Bimana]]'' ("koji imaju dvije ruke", to jest ljudi). To su razdvajanje prihvatili i drugi prirodoslovci, napose [[Georges Cuvier]]. Neki su to razdvajanje uzdigli na razinu [[red (taksonomija)|reda]].
Međutim, mnoge sličnosti između ljudi i ostalih primata — a posebno velikih čovjekolikih majmuna — jasno su pokazivale da to razdvajanje nema znanstvenog smisla. [[Charles Darwin]] je u [[Podrijetlo čovjeka i odabir ovisan o spolu|Podrijetlu čovjeka]] pisao:
 
:Većina prirodoslovaca koji su razmatrali cjelokupno ustrojstvo čovjekova tijela, uključivši njegove duhovne sposobnosti, povela se za [[Johann Friedrich Blumenbach|Blumenbachom]] i [[Georges Cuvier|Cuvierom]] te čovjeka uvrstila u zaseban red pod nazivom ''Bimana'' (dvoruki), jednake vrijednosti kao redovi ''Quadrumana'' (četverorukaši), ''Carnivora'' (mesojedi), itd. U posljednje vrijeme neki naši najbolji prirodoslovci vratili su se mišljenju koje je prvi predložio [[Carl Linné|Linnaeus]], tako važnom zbog njegove pronicavosti, i čovjeka su smjestili u isti red s četverorukašima (''Quadrumana'') pod nazivom ''Primates'' (primati). Opravdanost toga zaključka mora se priznati ponajprije ako imamo na pameti upravo iznesene primjedbe o razmjerno maloj važnosti jako razvijenog mozga u čovjeka za njegovu klasifikaciju; te da jako izražene razlike između ljudske lubanje i lubanje u majmuna četverorukaša (što su u posljednje vrijeme osobito isticali [[Theodor Ludwig Wilhelm Bischoff|Bischoff]], [[Christoph Theodor Aeby|Aeby]] i drugi) očito potječu od toga što su im se mozgovi različito razvijali. Usto, moramo se prisjetiti da su gotovo sve druge važnije razlike između čovjeka i četverorukaša očito prilagodbene naravi i da su poglavito u svezi s uspravnim položajem tijela; tako je s ustrojstvom njegove šake, stopala i zdjelice, sa zakrivljenošću njegove kralježnice i položajem glave.<ref>Charles Darwin, Podrijetlo čovjeka i odabir ovisan o spolu (1871.), Školska knjiga, Zagreb, 2007, sv. I, str. 130-131.</ref>
 
===Promjene u taksonomiji===
1.168

uređivanja

Navigacijski izbornik