Budišin: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
pravopis, oblikovanje
Kubura (razgovor | doprinosi)
Netko je mora bit i tamničar (pol. zatvorenicima), a i tamničari su imali dicu i odgajali ih u tom duhu.
Redak 1: Redak 1:
[[Slika:City Bautzen Germany 104.JPG|thumb|Panorama Budišina/Bautzena]]
[[Slika:City Bautzen Germany 104.JPG|thumb|Panorama Budišina/Bautzena]]
'''Budišin''' ili '''Bautzen''' ([[Gornjolužičkosrpski jezik|gornjolužičkosrpski]]: ''Budyšin'') grad je u [[Gornja Lužica|Gornjoj Lužici]] u [[Njemačka|Njemačkoj]].
'''Budišin''' ili '''Bautzen''' ([[Gornjolužičkosrpski jezik|gornjolužičkosrpski]]: ''Budyšin'') grad je u [[Gornje Lužice|Gornjim Lužicama]] u [[Njemačka|Njemačkoj]].


== Zemljopis ==
== Zemljopis ==
Nalazi se na [[Rijeka (vodotok)|rijeci]] [[Spree]] u istočnoj [[Saska|Saskoj]].
Nalazi se na [[rijeka (vodotok)|rijeci]] [[Špreva|Šprevi]] u istočnoj [[Saska|Saskoj]].


== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==
Redak 9: Redak 9:
[[Slika:Bautzen Ortschild.jpg|mini|Ploča sa nazivom mjesta na [[Njemački jezik|njemačkome]] i gornjolužičkоsrpskome jeziku]]
[[Slika:Bautzen Ortschild.jpg|mini|Ploča sa nazivom mjesta na [[Njemački jezik|njemačkome]] i gornjolužičkоsrpskome jeziku]]


Iako u gradu živi svega 5-10% Lužičkih Srba, Budišin slovi kao njihovo političko i kulturno središte u Gornjoj Lužici.
Iako u gradu živi svega 5-10% Lužičkih Srba, Budišin slovi kao njihovo političko i kulturno središte u Gornjim Lužicama.


Gradonačelnik Budišina је [[Kristijan Šram]] ([[Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)|CDU]]).
Gradonačelnik Budišina је Christian Schramm ([[Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)|CDU]]).


== Povijest ==
== Povijest ==


Ovaj se grad prvi puta spominje [[1002.]] godine. Između njemačkog kralja [[Henrik II. Sveti|Henrika II.]] i [[Poljska|poljskog]] kneza [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I.]] u Budišinu je [[1018.]] godine potpisan mir, po kojemu je, Budišin bio pod poljskom vlašću. Grad je postao dio [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]] [[1033.]], zatim [[Češka|Češke]] [[1319.]], i naposljetku [[Saska|Saske]] [[1635.]] godine.
Ovaj se grad prvi puta spominje [[1002.]] godine. Između njemačkog kralja [[Henrik II. Sveti|Henrika II.]] i [[Poljska|poljskog]] kneza [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I.]] u Budišinu je [[1018.]] godine potpisan mir, po kojemu je, Budišin bio pod poljskom vlašću. Grad je postao dijelom [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] [[1033.]], zatim [[Češka|Češke]] [[1319.]] i naposljetku [[Saska|Saske]] [[1635.]] godine.


Za vrijeme [[Njemačka Demokratska Republika|Njemačke Demokratske Republike]] Budišin je bio poznat po svoja dva [[zatvor]]a. Danas je u funkciji jedan od njih, dok je drugi (gdje su zatvarani politički zatvorenici) pretvoren u memorijalni [[muzej]].
Za vrijeme [[Njemačka Demokratska Republika|Njemačke Demokratske Republike]] Budišin je bio poznat po svoja dva [[zatvor]]a. Danas je u funkciji jedan od njih, dok je drugi (gdje su zatvarani [[politički zatvorenik|politički zatvorenici]]) pretvoren u memorijalni [[muzej]].


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==


{{commons|Bautzen|Budišin}}
{{commons|Bautzen|Budišin}}
*[http://www.bautzen.de/ Službene stranice Budišina]
*[http://www.bautzen.de/ Službene stranice]

{{mrva-grad}}
{{mrva-grad}}



Inačica od 23. prosinca 2008. u 04:52

Panorama Budišina/Bautzena

Budišin ili Bautzen (gornjolužičkosrpski: Budyšin) grad je u Gornjim Lužicama u Njemačkoj.

Zemljopis

Nalazi se na rijeci Šprevi u istočnoj Saskoj.

Stanovništvo

Prema podacima iz 2007. godine grad ima 41.364 stanovnika.

Ploča sa nazivom mjesta na njemačkome i gornjolužičkоsrpskome jeziku

Iako u gradu živi svega 5-10% Lužičkih Srba, Budišin slovi kao njihovo političko i kulturno središte u Gornjim Lužicama.

Gradonačelnik Budišina је Christian Schramm (CDU).

Povijest

Ovaj se grad prvi puta spominje 1002. godine. Između njemačkog kralja Henrika II. i poljskog kneza Boleslava I. u Budišinu je 1018. godine potpisan mir, po kojemu je, Budišin bio pod poljskom vlašću. Grad je postao dijelom Svetog Rimskog Carstva 1033., zatim Češke 1319. i naposljetku Saske 1635. godine.

Za vrijeme Njemačke Demokratske Republike Budišin je bio poznat po svoja dva zatvora. Danas je u funkciji jedan od njih, dok je drugi (gdje su zatvarani politički zatvorenici) pretvoren u memorijalni muzej.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Budišin
Nedovršeni članak Budišin koji govori o gradu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.