Bjesnoća

Datoteka:Elec micro of rahbdovirus isolate.jpg

Virus koji je uzročnik bjesnoće

Bjesnoća (rabies, Lyssa) je akutna bolest središnjeg živčanog sustava sisavaca uzrokovana neurotropnim virusom koji se može naći u slini zaraženih životinja. Od bjesnoće najčešće obolijevaju psi, vukovi, mačke i lisice, ali i šišmiši. Pošto se uzročnik bjesnoće nalazi u slini zaražene životinje, zaraza se lako širi ujedima zaraženih životinja. Bjesnoću također može dobiti i čovjek.

Znatno rjeđe, usred ujeda bijesnih pasa ili vukova, obolijeva i krupna stoka koja uključuje konje, svinje i koze, no ta se pojava najčešće događa u Indiji i u Južnoj Americi. One međusobno gotovo nikad ne prenose bjesnoću. Prenošenje bjesnoće s oboljelog čovjeka na zdravog čovjeka je vrlo rijetko, no, među ljudima se sve rjeđe sreće bjesnoća.

Bjesnoća se javlja u dva različita oblika, oba objašnjiva činjenicom da virus napada živčani sustav. Javlja se u vidu jednog jako razdraženog stanja, po kojem bolest i dobila ime. Oba oblika se javljaju više-manje kod svih životinja koje imaju bjesnoću.

Prvi znaci bjesnoće kod čovjeka javljaju se nakon je rana nakon ugriza sisavca zarasla, a inkubacija traje od oko nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Ako je rana bila na licu, znaci bjesnoće mogu se javiti već 14-tog dana poslije ugriza, ali ako su rane na prstima noge, do pojave prvih znakova bjesnoće može proći i dva mjeseca, a za to vrijeme rana zaraste. Ponekad se oko ožiljka javljaju bolovi, mravljenje ili peckanje, ali sama rana je neosjetljiva.

U cilju prorjeđivanja bjesnoće provodi se zaštitno cijepljenje pasa i mačaka.

Vanjske poveznice

• http://www.medicina.hr/clanci/Bjesnoca.htm