Gnajs: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 6. siječnja 2009. u 17:18

Gnajs je metamorfna stijena koja ovisno o postanku ima različitu strukturu: dinamotermalni gnajsevi imaju granolepidoblastičnu, a kataklastični okcastu ili flaser strukturu. Nastaje metamorfozom pelita (glinom bogate sitnozrnate sedimentne stijene) ili granita, a kritična parageneza sastoji se od kvarca, plagioklasa, K-feldspata, muskovita i/ili biotit. Uz te, mogu doći još neki tipomorfni minerali koji ukazuju na uvjete postanke, poput kianita (distena), hornblende, granata, staurolita, sillimanita, cordierita, andaluzita, itd.

Nedovršeni članak Gnajs koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Inačica od 22. studenoga 2008. u 14:10 uredi Loveless (razgovor \| doprinosi) 15.766 edits m robot Mijenja: vi:Gneiss ← Starija izmjena		Inačica od 6. siječnja 2009. u 17:18 uredi ukloni ovu izmjenu BodhisattvaBot (razgovor \| doprinosi) 88.144 edits m Bot: standardizacija Novija izmjena →
Redak 1:		Redak 1:
	[[~~Slika~~:Gneiss.jpg\|mini\|Gnajs]]		[[Datoteka:Gneiss.jpg\|mini\|Gnajs]]

	Gnajs je [[metamorfne stijene\|metamorfna stijena]] koja ovisno o postanku ima različitu strukturu: [[dinamotermalni metamorfizam\|dinamotermalni]] gnajsevi imaju granolepidoblastičnu, a [[kataklastični metamorfizam\|kataklastični]] okcastu ili flaser strukturu. Nastaje metamorfozom pelita (glinom bogate sitnozrnate [[sedimentne stijene]]) ili [[granit]]a, a kritična parageneza sastoji se od [[kvarc]]a, [[plagioklas]]a, [[K-feldspat]]a, [[muskovit]]a i/ili [[biotit]]. Uz te, mogu doći još neki tipomorfni [[mineral]]i koji ukazuju na uvjete postanke, poput [[kianit]]a (distena), [[hornblenda\|hornblende]], [[granat]]a, [[staurolit]]a, [[sillimanit]]a, [[cordierit]]a, [[andaluzit]]a, itd.		Gnajs je [[metamorfne stijene\|metamorfna stijena]] koja ovisno o postanku ima različitu strukturu: [[dinamotermalni metamorfizam\|dinamotermalni]] gnajsevi imaju granolepidoblastičnu, a [[kataklastični metamorfizam\|kataklastični]] okcastu ili flaser strukturu. Nastaje metamorfozom pelita (glinom bogate sitnozrnate [[sedimentne stijene]]) ili [[granit]]a, a kritična parageneza sastoji se od [[kvarc]]a, [[plagioklas]]a, [[K-feldspat]]a, [[muskovit]]a i/ili [[biotit]]. Uz te, mogu doći još neki tipomorfni [[mineral]]i koji ukazuju na uvjete postanke, poput [[kianit]]a (distena), [[hornblenda\|hornblende]], [[granat]]a, [[staurolit]]a, [[sillimanit]]a, [[cordierit]]a, [[andaluzit]]a, itd.