Honanje: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m Bot: standardizacija
Redak 1: Redak 1:
{{radovi24}}
{{radovi24}}
[[slika:Honanje.jpg|thumb|400px|Princip pri honanju]]
[[Datoteka:Honanje.jpg|mini|400px|Princip pri honanju]]
'''Honanje''' je vrsta strojne obrade metala. To je kontrolirana, završna, abrazivna obrada koja se provodi na malim [[brzina]]ma i [[sila]]ma rezanja. Materijal obratka se odstranjuje rezanjem vezanih abrazivnih zrnaca u segmente (kameni za honanje). Pošto je razvoj [[toplina|topline]] i [[pritisak]] pri honanju jako mali moguće je postići veliku dimenzionalnu i geometrijsku kontrolu točnosti obrade. Najčešće se honanje koristi za finalnu obradu unutarnjih cilindričnih površina (provrta).
'''Honanje''' je vrsta strojne obrade metala. To je kontrolirana, završna, abrazivna obrada koja se provodi na malim [[brzina]]ma i [[sila]]ma rezanja. Materijal obratka se odstranjuje rezanjem vezanih abrazivnih zrnaca u segmente (kameni za honanje). Pošto je razvoj [[toplina|topline]] i [[pritisak]] pri honanju jako mali moguće je postići veliku dimenzionalnu i geometrijsku kontrolu točnosti obrade. Najčešće se honanje koristi za finalnu obradu unutarnjih cilindričnih površina (provrta).



Inačica od 6. siječnja 2009. u 18:46

Princip pri honanju

Honanje je vrsta strojne obrade metala. To je kontrolirana, završna, abrazivna obrada koja se provodi na malim brzinama i silama rezanja. Materijal obratka se odstranjuje rezanjem vezanih abrazivnih zrnaca u segmente (kameni za honanje). Pošto je razvoj topline i pritisak pri honanju jako mali moguće je postići veliku dimenzionalnu i geometrijsku kontrolu točnosti obrade. Najčešće se honanje koristi za finalnu obradu unutarnjih cilindričnih površina (provrta).

Gdje se upotrebljava

Jedan od najtežih zadataka u obradi odvajanjem čestica je obrada provrta dijametara manjih od 2 mm i hrapavošću manjom od 0,5 μm. Završnim finim bušenjem ili unutarnjim brušenjem moguće je izraditi ove provrte. No, defleksija vretena, varijacija tvrdoće materijala obratka i poteškoće sa stezanjem obratka čine ovaj zadatak vrlo sporim i nesigurnim. Honanjem se ove greške mogu ispraviti pošto se provodi s četvrtastim abrazivnim pločama, koje naliježu cijelom svojom vanjskom površinom na cilindričnu površinu provrta za razliku od brušenja kod kojeg se koriste okrugle brusne ploče, koje su samo u jednom malom dijelu u dodiru s obrađivanom površinom. Honanje je vrlo slično unutrašnjem brušenju, pa je i alat izrađen od istog materijala kao i brusno tocilo, ali kod honanja alat vrši sva kretanja: glavno obrtno i posmično pravolinijsko (naprijed-nazad). Honanjem se mogu proizvoditi kvalitete površine hrapavosti i više od 0,1 μm . S honanjem se mogu odstraniti debljine materijala i više od 2 μm . Ipak, ne tipični dodaci za obradu honanjem su od 0,05 do 0,5 mm.

U većini slučajeva strojevi za honanje su vrlo jednostavni. Najčešće se upotrebljavaju strojevi za honanje koji mogu obrađivati unutarnje promjere od 1,5 do 150 mm. Postoje i specijalni strojevi za honanje koji mogu obrađivati promjere i do 1250 mm. Dužne provrta se kreću od 10 mm do 150 ili 200 mm na malim strojevima pa sve do 600 mm za veće strojeve. Specijalni strojevi za honanje mogu obrađivati promjere dugačke i do 3500 mm.

Postoji još razlika između unutrašnjeg brušenja i honanja:

Za razliku od unutrašnjeg brušenja gdje se dodir ostvaruje samo sa jednom lučnom površinom, kod honanja je alat u dodiru sa obrađivanom površinom u punom obujmu.
Aktivni dio kontakta alata za honanje iznosi 20-35% ukupnog obujma otvora.
Obodna brzina alata za honanje je manja od obodne brzine brusa, a brzina posmičnog kretanja je veća od posmične brzine unutrašnjeg brušenja.
Zbog manjih obodnih brzina razvija se manje topline, stoga je temperatura obratka uvijek manja

Da bi se sa honanjem postigla što veća točnost izrade obratka potrebno je omogućiti prilagodbu alata obratku. Prilagodbu ostvarujemo odgovarajućim vođenjem alata i obratka.

Alati za honanje

Alati za honanje izvedeni su iz dva dijela – trupa i brusnog segmenta. Najčešće su brusni segmenti zalijepljeni na trup alata (uži segmenti) i pomični su radijalno radi fine prilagodbe obratku. Alati sa širokim segmentima koriste se za obradu otvora prethodno obrađenih niskom točnošću, gdje se segmenti spajaju za vreteno alata vijcima. Brusni segmenti mogu biti spojeni sa vretenom alata kruto ili gipko. Elastičan spoj se ostvaruje pomoću opruge koja konstantnim tlačenjem segmenta na površinu obratka, uslijed čega vremenom otvor postaje sve veći. Nedostatak ove izvedbe,je da se prethodno ne okrugli otvori ne mogu napraviti okruglima, jer segmenti, naročito uski, prate obrise neravnina. Zbog navedenog alati sa elastičnim oslanjanjem segmenata imaju u pravilu široke segmente.

Pri obradi honanjem alat se okreće brzinom V i vrši pravocrtno posmično gibanje brzinom Vs. Za razliku od ostalih načina obrade kod honanja je vrlo važno posmično gibanje. Na slici desno shematski je prikazan brusni segment koji se giba pravocrtno gore-dolje, kod kojeg zrno brusa krećući se u jednom smjeru opisuje zavojnicu određene orijentacije i krećući se u drugom smjeru opisuje zavojnicu suprotne orijentacije. Uslijed takvog kretanja alata površina provrta koji se obrađuje dobija mrežastu strukturu, ukrižanu pod kutom 2α.

Odnos obodne i posmične brzine mora biti takav da α ostane u granicama α = 15 - 30°. Prema tome brzina rezanja honanja iznosi: