Jantarski put: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: reflist -> reference
m Bot: standardizacija
Redak 1: Redak 1:
[[Slika:Rota do âmbar.jpg|thumb|200px|<center>Antički "Put jantara"<center>]]
[[Datoteka:Rota do âmbar.jpg|mini|200px|<center>Antički "Put jantara"<center>]]
'''Jantarski put''' je vjerojatno najstarija [[Europa|europska]] komunikacijska trasa između sjevera i juga, nastala za trgovinu [[jantar]]om. To je trgovački put kojim se prenosio jantar s obala [[Baltik|Baltičkog mora]] preko europskog kontinenta do [[Sredozemlje|Sredozemlja]].<ref>Opća i nacionalna enciklopedija, Knjiga 9., Večernji list, Zagreb, 2006.</ref>.
'''Jantarski put''' je vjerojatno najstarija [[Europa|europska]] komunikacijska trasa između sjevera i juga, nastala za trgovinu [[jantar]]om. To je trgovački put kojim se prenosio jantar s obala [[Baltik|Baltičkog mora]] preko europskog kontinenta do [[Sredozemlje|Sredozemlja]].<ref>Opća i nacionalna enciklopedija, Knjiga 9., Večernji list, Zagreb, 2006.</ref>.



Inačica od 6. siječnja 2009. u 20:16

Antički "Put jantara"

Jantarski put je vjerojatno najstarija europska komunikacijska trasa između sjevera i juga, nastala za trgovinu jantarom. To je trgovački put kojim se prenosio jantar s obala Baltičkog mora preko europskog kontinenta do Sredozemlja.[1].

Prve pouzdanije vijesti o postojanju jantarskog puta datiraju u brončano doba. Po Herodotu, jantar skupljaju Hiperborejci na Baltiku, zatim ga preuzimaju Skiti koji ga donose do stanovnika sjevernog Jadrana odakle se dalje prenosi do Dela (ili Pila, koji je središte trgovine prema istoku). Po Diodoru, jantar donose Germani do Veneta i Etrušćana, a ovi ga predaju Grcima.

Najuvjerljivija je rekonstrukcija jednoga kraka puta po kojoj on ide od Baltika dolinom Labe preko Češke i Jadranskih vrata do Ljubljane i Ptuja, te se spušta u Istru, pa na otoke Elektride, najvjerojatnije Cres i Lošinj, a zatim se brodovima prenosi u Grčku i dalje u Egipat. Drži se da je zbog interesa pomorskog dijela puta prokopan i Osorski kanal između Cresa i Lošinja.

Postoje i drugi krakovi puta: prema Crnom moru, Rhonei, kao i neposredna pomorska putovanja Grka (Piteja iz Massilije) i Feničana do Baltika.

Ratovi Rimljana s Ilirima, kao i kasnije provale naroda u doba velikih seoba, prekidaju tu staru komunikaciju, ali ona ostaje važna kao jedno od izvorišta rane povezanosti europskoga antropogeografskog prostora.

Predložak:Reference

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Jantarski put
  1. Opća i nacionalna enciklopedija, Knjiga 9., Večernji list, Zagreb, 2006.