Vjekoslav Karas: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 7. siječnja 2009. u 21:34

Vjekoslav Karas (Karlovac, 19. svibnja 1821. - Karlovac, 5. srpnja 1858.), hrvatski slikar

Usavršavao se u Italiji. Smatran je začetnikom novijega hrvatskog slikarstva. Slikao je biblijske prizore i sakralne teme, no osobito je važan kao portretist. Osim slikanjem, bavio se i skladanjem te je svirao flautu i gitaru. Vratio se u domovinu 1848. i radio u slikarskoj školi u Zagrebu. U Travniku je portretirao Omer-pašu Latasa. Nakon neuspjela pokušaja samoubojstva za boravka kod biskupa Strossmayera u Đakovu, život je završio u Korani. Slikarsku orijentaciju toga "prvog ilirskog slikara" najbolje pokazuje neorenesansna "Rimljanka s lutnjom". U vrijeme portretiranja Irene Türk, Karas zapada u beznadnu ljubav i depresivnu melankoliju. Bez novaca i razumijevanja 5. srpnja 1858. u rodnom Karlovcu u virovima Korane samoubilački traži rješenje očaja i rezignacije. Svojim djelom ostao je nenadmašni bljesak na tmurnom nebu hrvatske umjetnosti 19. stoljeća.

Galerija djela

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vjekoslav Karas

Rimljanka s lutnjom
Majka izlaže Mojsija na obalu rijeke

Inačica od 27. listopada 2008. u 19:02 uredi BodhisattvaBot (razgovor \| doprinosi) 88.144 edits m Bot: standardizacija ← Starija izmjena		Inačica od 7. siječnja 2009. u 21:34 uredi ukloni ovu izmjenu BodhisattvaBot (razgovor \| doprinosi) 88.144 edits m Bot: standardizacija Novija izmjena →
Redak 1:		Redak 1:
	[[~~Slika~~:Karas, Vjekoslav Autoportret.jpg\|mini\|'''Vjekoslav Karas''', autoportret]]'''Vjekoslav Karas''' ([[Karlovac]], [[19. svibnja]] [[1821]]. - [[Karlovac]], [[5. srpnja]] [[1858]].), [[hrvatski\|hrvatski]] slikar		[[Datoteka:Karas, Vjekoslav Autoportret.jpg\|mini\|'''Vjekoslav Karas''', autoportret]]'''Vjekoslav Karas''' ([[Karlovac]], [[19. svibnja]] [[1821]]. - [[Karlovac]], [[5. srpnja]] [[1858]].), [[hrvatski\|hrvatski]] slikar

	Usavršavao se u [[Italija\|Italiji]]. Smatran je začetnikom novijega hrvatskog slikarstva. Slikao je biblijske prizore i sakralne teme, no osobito je važan kao portretist. Osim slikanjem, bavio se i skladanjem te je svirao [[flauta\|flautu]] i [[gitara\|gitaru]]. Vratio se u domovinu [[1848]]. i radio u slikarskoj školi u [[Zagrebu]]. U [[Travnik\|Travniku]] je portretirao Omer-pašu Latasa. Nakon neuspjela pokušaja samoubojstva za boravka kod biskupa [[Josip Juraj Strossmayer\|Strossmayera]] u [[Đakovo\|Đakovu]], život je završio u [[Korana\|Korani]]. Slikarsku orijentaciju toga "''prvog ilirskog slikara''" najbolje pokazuje neorenesansna ''"Rimljanka s lutnjom"''. U vrijeme portretiranja Irene Türk, Karas zapada u beznadnu ljubav i depresivnu melankoliju. Bez novaca i razumijevanja [[5. srpnja]] [[1858]]. u rodnom Karlovcu u virovima Korane samoubilački traži rješenje očaja i rezignacije. Svojim djelom ostao je nenadmašni bljesak na tmurnom nebu hrvatske umjetnosti [[19. stoljeće\|19. stoljeća]].		Usavršavao se u [[Italija\|Italiji]]. Smatran je začetnikom novijega hrvatskog slikarstva. Slikao je biblijske prizore i sakralne teme, no osobito je važan kao portretist. Osim slikanjem, bavio se i skladanjem te je svirao [[flauta\|flautu]] i [[gitara\|gitaru]]. Vratio se u domovinu [[1848]]. i radio u slikarskoj školi u [[Zagrebu]]. U [[Travnik\|Travniku]] je portretirao Omer-pašu Latasa. Nakon neuspjela pokušaja samoubojstva za boravka kod biskupa [[Josip Juraj Strossmayer\|Strossmayera]] u [[Đakovo\|Đakovu]], život je završio u [[Korana\|Korani]]. Slikarsku orijentaciju toga "''prvog ilirskog slikara''" najbolje pokazuje neorenesansna ''"Rimljanka s lutnjom"''. U vrijeme portretiranja Irene Türk, Karas zapada u beznadnu ljubav i depresivnu melankoliju. Bez novaca i razumijevanja [[5. srpnja]] [[1858]]. u rodnom Karlovcu u virovima Korane samoubilački traži rješenje očaja i rezignacije. Svojim djelom ostao je nenadmašni bljesak na tmurnom nebu hrvatske umjetnosti [[19. stoljeće\|19. stoljeća]].