Lokve

Ovo je glavno značenje pojma Lokve. Za druga značenja pogledajte Lokve (razdvojba).

Lokve
grb
Država	Hrvatska
Županija	Primorsko-goranska
Načelnik	Davorin Cenčić
Naselja	Homer, Lazac Lokvarski, Lokve, Mrzla Vodica, Podtisovac, Sljeme, Sopač, Zelin Mrzlovodički
Površina	42 km2
Površina središta	4,7 km2
Koordinate	45°21′29″N 14°44′53″E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	850
– gustoća	20 st./km2
Urbano	464
– gustoća	181 st./km2
Poštanski broj	51316 Lokve
Lokve Lokve na zemljovidu Hrvatske

Lokve su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji.

Povijest

Oslanjajući se na prvi pisani spomen - isprava Kraljevskog suda Matije Korvina od 24. veljače 1481. godine kojoj se oslobađaju plaćanja daće (maltarine) trgovci u pronalaženj imanjima "u Lukovdolu, Moravicama, Delnicama, Lokvama, Brodu, Hreljinu i Vrbovskom", može se zaključiti da Lokve postoje već od tada kao naseljeni i izgrađeni dio Gorskog kotara.

Lokve se spominju i u imovinskoj parnici Urlicha Celjskog i Frankopana još 1432. u knjizi "Gorski kotar i Vidnodol" E. Laszowskog, u latinskom obliku Loque.

Prema R. Strohalovom kazivanju poseban zamah razvoju uopće u smjeru svoga kretanja dala je cesta, Lujzinska cesta, koja je morala spojiti grad Karlovac s Jadranskim morem. Uz cestu su nicale kuće i sela: Srednji Jarak, Homer, Zajez, Artić, Mala Voda, Lokve - spominje Strohal navodeći dalje da su Frankopani na lokvarskim rječicama Velika i Mala Voda imali pilane i mlinove.

Poslije stradanja Franskopana Lokve dolaze pod upravu Ugarske i baruna Franje Rigonija. Lokve u to vrijeme imaju pilanu na željezni kotač sa zupcima za rezanje dasaka.

Poslije prolaska ceste 1805. doseljenici podižu lijepe kuće, većinom jednokatne, uglavnom prema moru kreće trgovina drvenom građom. Lokve dobivaju lijepa konačišta, a na osmama; Sopaču, Maloj Vodi, Mrzloj Vodici, Osoju, Društvo Lujzinske ceste (distrikt) podiže svratišta (štacije) za prolaznike. Lokve te godine imaju 62 kuće i 481 stanovnika, tu su već i prve crkvene građevine - kapelice u Mrzloj Vodici i u Lokvama - 1857. župnik Josip Mrzljak osniva trorazrednu pučku školu.

Lokve su uz prvotne došljake iz Primorja naseljavali početkom 19. stoljeća žitelji iz Delnica, Mrkoplja, Fužina, Gerova, te i danas egzistiraju njihova prezimena: Pleše, Majnarić, Ožanić, Mihelčić, Bolf, Grgurić, Jurković, Briški, Gašparac, Radošević, Crnković, Štanfelj, Tomac, Čop.

Gospodarstvo

Lokvarci su bili drvari, šumari, rudari, staklari i poljodjelci. Najviše njih ogledalo se u tim proizvodnjama pa osvrtanje na to područje započinjem upravo tu i tim slijedom. Lokve imaju značajno mjesto u povijesti pilanarstva baš u vremenu frankopansko-zrinskom. 1685. godine Ugarska komora taj zaplijenjeni posjed daje u zakup brunu Franji Rigoniju: već tada lokvarska pilana ima kružnu pilu koja će u Engleskoj biti patentirana tek devedeset godina kasnije. S obzirom na takav tehnički napredak pretpostavka je da Lokve, kao jedno od najstarijih goranskih naselja spomenutih još 1481. godine, imaju pilanu i ranije. Kasnije se spominju parne pilane i pilane vodenice, između 1830. i 1893. Lokve imaju sedam pilana vodenica i jednu parnu pilanu.

U početku, jedne i druge pilane imaju isti godišnji učinak piljenica, u odmicanju vremena pratimo revolucionarno tehničko-tehnološki razvitak, pilanari u pranim pilanama ostvaruju veći dobitak pa se sve više kapitala tog vremena uključuje u ostvarivanje novih parnih pilana. Izgradnja željezničke pruge goranskom pilanarstvu otvara neslućene mogućnosti povećane i tražene proizvodnje. Poslije II. Svjetskog rata osnovana je goransko-primorska industrija drva (Goprid) Delnice, istovremeno u sastavu Goprid osnovano ej zemljišno-šumsko poduzeće Hrvatske Podružnica Delnice - manipulacija Lokve, koja vrši eksploataciju šuma tj. sječu i izradu oblovine i prostornog drva.

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Lokve koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.