Božava: razlika između inačica
m Bot: standardizacija |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
|regija = |
|regija = |
||
|županija = [[Zadarska županija|Zadarska]] |
|županija = [[Zadarska županija|Zadarska]] |
||
|općina = |
|općina = [[Sali]] |
||
|mikroregija = |
|mikroregija = otok [[Dugi otok]], |
||
|najgrad = |
|najgrad = |
||
|površina = |
|površina = |
||
| Redak 13: | Redak 13: | ||
|gustoća = |
|gustoća = |
||
|domaćinstva = |
|domaćinstva = |
||
|pošta = |
|pošta = 23286 Božava |
||
|pozbroj = |
|pozbroj = <small>+385</small> 023 |
||
|autooznaka = |
|autooznaka = ZD |
||
|slika = |
|slika = |
||
|slika_opis = |
|slika_opis = |
||
Inačica od 16. siječnja 2009. u 14:24
| Božava | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Zadarska |
| Općina/grad | Sali |
| Površina[1] | 3,2 km2 |
| Koordinate | 44°08′N 14°54′E / 44.14°N 14.90°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 118 |
| – gustoća | 37 st./km2 |
| Poštanski broj | 23286 Božava |
| Pozivni broj | +385 023 |
| Autooznaka | ZD |
  Božava Božava na zemljovidu Hrvatske | |
Božava je naselje i mala luka na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka, uz slabo obrađeno Božavsko polje; 127 stanovnika (2001.).
Niska obala od pločastih vapnenaca okružena je borovom šumom. U blizini je otok Zverinac i naselje Soline s nadaleko poznatom plažom Saharun, jednom od najljepših pješčanih plaža na Jadranu koja je dugi niz godina bila zapuštena ali je sada uređena sa dodatnim sadržajima kao npr.koktel barom i odbojkom na pijesku.
O mjestu
Najrazvijenije je turističko mjesto na Dugom otoku, s hotelskim kompleksom i ugostiteljskim objektima. Hoteli su nedavno obnovljeni te je dobivena viša kategorija. Trenutno se razmatra i rušenje preostalog starog dijela turističkog kompleksa i gradnja modernih apartmana visoke kategorije. Božava je i čuveno ronilačko središte sa školom ronjenja te mjesto s raznovrsnim zabavnim priredbama. Mjesto se odlikuje lijepim plažama i uvalama te čistim morem, zbog čega je i često odredište nautičara. Marina je zaštićena sa lukobranom i ima tekuću vodu i struju. U mjestu ima ambulanta, pošta, pekara, kiosk u sklopu hotela i dvije prodavaonice mješovite robe. Posebnu draž mjestu daju guste borove šume kojima su okruženi božavski hoteli i apartmani. Dugogodišnji gosti Božave su između ostalih Arsen Dedić i Gabi Novak. U uvali Zagračina sjeverno od mjesta postoji vojni pomorski tunel koji se sagradila JNA kao sklonište za ratnu flotu. Tunel je prilično devastiran ali ga je moguće razgledati.
Promet
Mjesto je s ostalim naseljima na otoku i trajektnom lukom u Brbinju povezano otočnom cestom, a frekventna je i cjelogodišnja brodska veza sa Zadrom i sezonska s Anconom. Trajektne veze održava Jadrolija sa M/T Vladimir Nazor kapaciteta 70 automobila. Direktna veza Zadar-Božava održava se katamaranom "Paula" brodara G&V Lines. Postoji i autobusna linija koja povezuje mjesta na otoku sa glavnom trajektom lukom ali je slaba povezanost između južnog i sjevernog djela otoka. Jedina benzinska postaja postoji u mjestu Zaglav oko 33 km južno od Božave. Njome se koriste i nautičari jer je između Maloga lošinja i Murtera ne postoji niti jedna druga.
Povijest
Ostaci utvrđenih naselja potječu iz doba Ilira. Prema nekim nalazima na položaju Šipnata, pretpostavlja se da su Slaveni ondje osnovali svoje naselje već u 9. stoljeću. U pisanim dokumentima prvi se put spominje 1327. pod imenom Bosane. U srednjem vijeku posjed zadarskog benediktinskog samostana sv. Marije. U Morejskom ratu stradava u napadima turskih gusara, a 1686. godine kraj Božave je zarobljena ulcinjska galeota. Božavi gravitiraju i ostala mjesta sjevernog dijela otoka: Soline, Veli rat, Dragove, Verunić, Polje, Brbinj i Savar. Tijekom 20. stoljeća broj stanovnika je opadao zbog ekonomskih i političhih razloga. Danas ima preko 500 potomaka božavske krvi po cijelome svijetu najviše u Sjedinjenim Državama i Australiji.
Najčešća prezimena u Božavi su: Zupčić, Zorić, Uglešić, Šuljić, Pavlaković-Paretić, Milin, Milić, Margetić, Magaš, Juranov, Jerić, Dunatov, Crvarić, Ciketić, Margetić, Bištirlić i Batković.
Književnik i veliki ljubitelj Božave i Dugog otoka Miljenko Jerić godinama je sustavno istraživao povijest mjesta i susjednih otoka te napisao i knjigu.
Znamenitosti
Pretpostavlja se da župna crkva sv. Nikole potječe iz 9. stoljeća i u njoj se čuvaju tri gotička procesijska križa iz 14. i 15. stoljeća (radovi zadarskih zlatara Stjepana i Pavla Petrova Kotoranina). Današnji izgled crkve datira iz 1882. godine. Crkvica sv. Nikole na groblju sagrađena je u 9. ili 10. st. (fragmenti kamene oltarne pregrade iz starohrvatskog doba; nadvratnik s reljefom sv. Nikole i uklesanom godinom 1469.; gotičko drveno raspelo iz 15. stoljeća). Na vrhu poluotočića Nediljno je crkvica sv. Nediljice (Sv. Trojstvo) koja se spominje od 17. stoljeća, a na brežuljku Dumbovica crkva Rođenja Djevice Marije. Uz pojedine kuće kraj obale vide se kamenom obzidana dvorišta s puškarnicama, sagrađena za obranu od gusara u 18. stoljeću.
Vanjske poveznice
