Titija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m sređivanje
mNema sažetka uređivanja
Redak 7: Redak 7:
[[Zeus]] je skrio [[Elara|Elaru]], svoju [[ljubav]]nicu, od svoje ljubomorne žene [[Hera|Here]], postavivši je duboko ispod [[Majka Zemlja|Zemlje]]. Ondje je rodila Titiju kojeg se zbog rođenja u zemlji često naziva i [[Geja|Gejinim]] sinom.
[[Zeus]] je skrio [[Elara|Elaru]], svoju [[ljubav]]nicu, od svoje ljubomorne žene [[Hera|Here]], postavivši je duboko ispod [[Majka Zemlja|Zemlje]]. Ondje je rodila Titiju kojeg se zbog rođenja u zemlji često naziva i [[Geja|Gejinim]] sinom.


Pokušao je [[silovanje|silovati]] [[Leta|Letu]], a ubili su ga [[Apolon]] i [[Artemida]]<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (1.22)<br>[[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]] (X./11.1)</ref>. Za kaznu je rastegnut u [[Had (podzemni svijet)|Hadu]] gdje su se dvije [[ptice]] grabljivice hranile njegovom [[jetra|jetrom]]<ref>[[Vergilije]]: ''[[Eneida]]'' (VII./372.)</ref>.
Pokušao je [[silovanje|silovati]] [[Leta|Letu]], a ubili su ga [[Apolon]] i [[Artemida]]<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (1.22)<br>[[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]'' (X./11.1)</ref>. Za kaznu je rastegnut u [[Had (podzemni svijet)|Hadu]] gdje su se dvije [[ptice]] grabljivice hranile njegovom [[jetra|jetrom]]<ref>[[Vergilije]]: ''[[Eneida]]'' (VII./372.)</ref>.


Titijina je kćer [[Europa (mitologija)|Europa]].
Titijina je kćer [[Europa (mitologija)|Europa]].

Inačica od 24. siječnja 2009. u 16:01

Tiziano: Kažnjavanje Titije, 1548., Madrid

Titija, Titije ili Titij (grč. Τιτυός, Tituós) u grčkoj mitologiji div je, Elarin[1] i Zeusov[2], Prometejov i Europin[3] ili pak Gejin[4] sin.

Mitologija

Zeus je skrio Elaru, svoju ljubavnicu, od svoje ljubomorne žene Here, postavivši je duboko ispod Zemlje. Ondje je rodila Titiju kojeg se zbog rođenja u zemlji često naziva i Gejinim sinom.

Pokušao je silovati Letu, a ubili su ga Apolon i Artemida[5]. Za kaznu je rastegnut u Hadu gdje su se dvije ptice grabljivice hranile njegovom jetrom[6].

Titijina je kćer Europa.

Literatura

Predložak:Reference

  • Harrison, Jane Ellen (1903): Prolegomena to the Study of Greek Religion. Cambridge: Cambridge University Press.

Vanjske poveznice

  1. Katalog žena (fragment 25.)
  2. Apolodor: Biblioteka (1.22)
  3. Pindar: Pitijske ode (IV./2)
  4. Homer: Odiseja (VII./324., XI./580.)
  5. Apolodor: Biblioteka (1.22)
    Pauzanije: Opis Grčke (X./11.1)
  6. Vergilije: Eneida (VII./372.)