Zaostrog: razlika između inačica

Zaostrog
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska županija
Općina/grad	Gradac
Najbliži veći grad	Makarska, Ploče
Površina	16,4 km2
Koordinate	43°08′35″N 17°16′55″E / 43.143°N 17.282°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	220
– gustoća	13 st./km2
Poštanski broj	21334 Zaostrog
Pozivni broj	+385 (0)21
Autooznaka	MA
	Zaostrog Zaostrog na zemljovidu Hrvatske

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 27. siječnja 2009. u 13:00

Zaostrog, selo i pristanište u južnom dijelu Makarskog primorja. U sastavu je općine Gradac.

Naselje Zaostrog se razvuklo u prirodnoj i prostranoj zavali, okruženo visokim i strmim obroncima planinskog masiva Biokovo - Rilić. Južni obronci Rilića s vrhom Šapašnik, 920 m, okružuju ga i štite sa sjevera, Viter 770 m, s istoka, a blaga zelena Plana 260 m, sa zapada. Bijelo žalo zelene i široke zaostroške vale oplakuje Jadransko more, koje se kroz Velika Vrata razlilo duboko u Neretvanski kanal sve do stonskih bistrina.

Znamenitosti

Mjestom s 372 stanovnika (2001.) i danas dominira, više od pola milenija stari franjevački samostan s visokim zvonikom. Posjetiocima je u samostanu otvoren muzej, etnološka zbirka, galerija i velika knjižnica s preko 30.000 naslova, značajnim dijelom iz starije hrvatske književnosti. Tu je dio svog stvaralačkog života proveo, možda najistaknutiji hrvatski pučki pjesnik, fra Andrija Kačić Miošić, poznat i omiljen u puku kao "Starac Milovan", kao i njegovo najveće djelo "Razgovor ugodni naroda slovinskog". U samostanu, iza samog praga glavnog ulaza župne crkve "Uznesenja Marijina", iznad kojeg stoji kamena ploča isklesana povjesnim pismom, bosančicom, nalazi se također i fra Andrijin grob s posvetom;

"Pokoj tebi Starče Milovane,

koji rodu pismaricu dade,

s korabljicom da mu vida jade,

dok mu zora boljeg dana svane"...

Povijest

Prema zapisima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta, tvrđa Ostrog pod Viterom po kojoj je Zaostrog kasnije dobio ime (za-Ostrog), bila je glavni grad i utvrda tadašnje hrvatske države Paganije, koju su osnovali Neretvani. Na vrhuncu svoje moći (IX i X st.), Paganija se prostirala od rijeke Cetine sa zapada, do rijeke Neretve na istok. Sjeverna granica se protezala visovima Ljubuše, Vrana i Čvrsnice, a pripadali su joj još poluotok Pelješac, te otoci Brač, Hvar, Korčula i Mljet s juga. Postoji zanimljivost koja se prenosi generacijama, da je za lijepa dana tadašnji poglavar Paganije s Vitera nad Ostrogom, pogledom mogao obuhvatiti gotovo sve krajnije točke svog državnog posjeda, što je ujedno izazov planinarima i slobodnim penjačima.

U prvim godinama prošlog stoljeća, Austro-Ugarska Monarhija, čiji je sastavni dio tada bila i Dalmacija, izgradila je mul (pristanište) i regulirala seosku bujicu. Iako je za razliku od bujice, zaostroški mul teško stradao u potresu 1962. godine, oba objekta imaju povijesno-spomeničku vrijednost.

Gospodarstvo

Žitelji Zaostroga danas uglavnom žive od iznajmljivanja soba i apartmana, za vrijeme kratkih turističkih sezona, kao i od malo poljodjelstva i ribarstva. Unatoč velikim turističkim gužvama za vrijeme ljetnih sezona, mjesto se ne može pohvaliti standardiziranom ponudom kao ni s visokom kvalitetom ugostiteljskih, te popratnih usluga i sadržaja, pa u budućnosti ima ogroman prostor za napredak. Zaostrog bi, obzirom na gotovo idealan geografski položaj i bogato povijesno naslijeđe, s osmišljenim i uređenim javnim površinama, strogo urbaniziranom i ograničenom izgradnjom i razvojem imao perspektivu kao zvučnije turističko odredište. Tim više, jer je za razliku od nekih drugih priobalnih mjesta, prilično sačuvan od ružne betonizacije i mastodontskih apartmanskih građevina.

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[1]

[2]

@@ Redak 4: / Redak 4: @@
 |županija = [[Splitsko-dalmatinska županija]]
 |općina = [[Gradac]]
-|mikroregija =
+|mikroregija = [[Makarsko primorje]]
-|najgrad =
+|najgrad = [[Makarska]], [[Ploče]]
 |površina =
 |nadvisina =
@@ Redak 19: / Redak 19: @@
 |slika_opis =
 }}
-'''Zaostrog''', selo i pristanište u južnom dijelu [[Makarska|Makarskog]] primorja. U sastavu je općine [[Gradac]].
+'''Zaostrog''', selo i pristanište u južnom dijelu [[Makarsko primorje|Makarskog primorja]]. U sastavu je općine [[Gradac]].
-Naselje Zaostrog se razvuklo u prirodnoj i prostranoj zavali, okruženo visokim i strmim obroncima planinskog masiva [[Biokovo]] - [[Rilić]]. Južni obronci Rilića s vrhom Šapašnik, 920 m, okružuju ga i štite sa sjevera, Viter 770 m, s istoka, a blaga zelena Plana 260 m, sa zapada.   Bijelo žalo zelene i široke zaostroške vale oplakuje [[Jadransko more]], koje se kroz Velika Vrata razlilo duboko u Neretvanski kanal sve do [[Ston|stonskih]] bistrina.
+Naselje Zaostrog se razvuklo u prirodnoj i prostranoj zavali, okruženo visokim i strmim obroncima planinskog masiva [[Biokovo]] - [[Rilić]]. Južni obronci Rilića s vrhom Šapašnik, 920 m, okružuju ga i štite sa sjevera, Viter 770 m, s istoka, a blaga zelena Plana 260 m, sa zapada. Bijelo žalo zelene i široke zaostroške vale oplakuje [[Jadransko more]], koje se kroz Velika Vrata razlilo duboko u Neretvanski kanal sve do [[Ston|stonskih]] bistrina.
+==Znamenitosti==
 Mjestom s 372 stanovnika (2001.) i danas dominira, više od pola milenija stari [[franjevci|franjevački]] samostan s visokim zvonikom. Posjetiocima je u samostanu otvoren muzej, etnološka zbirka, galerija i velika knjižnica s preko 30.000 naslova, značajnim dijelom iz starije hrvatske književnosti. Tu je dio svog stvaralačkog života proveo, možda najistaknutiji hrvatski pučki pjesnik, fra [[Andrija Kačić Miošić]], poznat i omiljen u puku kao "Starac Milovan", kao i njegovo najveće djelo "Razgovor ugodni naroda slovinskog". U samostanu, iza samog praga glavnog ulaza župne crkve "Uznesenja Marijina", iznad kojeg stoji kamena ploča isklesana povjesnim pismom, [[bosančica|bosančicom]], nalazi se također i fra Andrijin grob s posvetom;
@@ Redak 30: / Redak 31: @@
 : dok mu zora boljeg dana svane"...
+==Povijest==
 Prema zapisima bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]], tvrđa Ostrog pod [[Viter|Viterom]] po kojoj je Zaostrog kasnije dobio ime (za-Ostrog), bila je glavni grad i utvrda tadašnje hrvatske države [[Neretvani|Paganije]], koju su osnovali [[Neretvani]]. Na vrhuncu svoje moći (IX i X st.), Paganija se prostirala od rijeke [[Cetina|Cetine]] sa zapada, do rijeke [[Neretva|Neretve]] na istok. Sjeverna granica se protezala visovima Ljubuše, Vrana i [[Čvrsnica|Čvrsnice]], a pripadali su joj još poluotok [[Pelješac]], te otoci [[Brač]], [[Hvar]], [[Korčula]] i [[Mljet]] s juga. Postoji zanimljivost koja se prenosi generacijama, da je za lijepa dana tadašnji poglavar Paganije s Vitera nad Ostrogom, pogledom mogao obuhvatiti gotovo sve krajnije točke svog državnog posjeda, što je ujedno izazov planinarima i slobodnim penjačima.
 U prvim godinama prošlog stoljeća, [[Austro-Ugarska Monarhija]], čiji je sastavni dio tada bila i [[Dalmacija]], izgradila je ''mul'' (pristanište) i regulirala seosku bujicu. Iako je za razliku od bujice, zaostroški mul teško stradao u [[potres|potresu]] 1962. godine, oba objekta imaju povijesno-spomeničku vrijednost.
+==Gospodarstvo==
-Žitelji Zaostroga danas uglavnom žive od iznajmljivanja soba i apartmana, za vrijeme kratkih turističkih sezona, kao i od malo poljodjelstva i ribarstva. Unatoč velikim turističkim gužvama za vrijeme ljetnih sezona, mjesto se ne može pohvaliti standardiziranom ponudom kao ni s visokom kvalitetom ugostiteljskih, te popratnih usluga i sadržaja, pa u budućnosti ima ogroman prostor za napredak. Zaostrog bi, obzirom na gotovo idealan geografski položaj i bogato povijesno naslijeđe, s  osmišljenim i uređenim javnim površinama, strogo urbaniziranom i ograničenom izgradnjom i razvojem imao [[perspektiva|perspektivu]] kao zvučnije [[turizam|turističko]] odredište. Tim više, jer je za razliku od nekih drugih priobalnih mjesta,  prilično sačuvan od ružne betonizacije i mastodontskih apartmanskih građevina.
+Žitelji Zaostroga danas uglavnom žive od iznajmljivanja soba i apartmana, za vrijeme kratkih turističkih sezona, kao i od malo poljodjelstva i ribarstva. Unatoč velikim turističkim gužvama za vrijeme ljetnih sezona, mjesto se ne može pohvaliti standardiziranom ponudom kao ni s visokom kvalitetom ugostiteljskih, te popratnih usluga i sadržaja, pa u budućnosti ima ogroman prostor za napredak. Zaostrog bi, obzirom na gotovo idealan geografski položaj i bogato povijesno naslijeđe, s  osmišljenim i uređenim javnim površinama, strogo urbaniziranom i ograničenom izgradnjom i razvojem imao [[perspektiva|perspektivu]] kao zvučnije [[turizam|turističko]] odredište. Tim više, jer je za razliku od nekih drugih priobalnih mjesta, prilično sačuvan od ružne betonizacije i mastodontskih apartmanskih građevina.
+{{Makarsko primorje}}
 [[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]