Lisp: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: sh:Lisp
mNema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
Lisp je porodica [[računalo|računalnih]] [[računalno programiranje|programskih]] [[programski jezik|jezika]] sa dugom povijesti i istaknutoj sintaksi zasnovanoj na zagradama. Izvorno specificiran [[1958]]., Lisp je drugi najstariji [[viši programski jezik]] koji se i danas naširoko rabi; samo je [[Fortran]] stariji. Baš poput Fortrana, Lisp se jako mnogo promijenio od svojih ranih dana, i mnogo je [[Dijalekt programskog jezika|dijalekata]] postojalo tijekom povijesti. Danas su najpoznatiji dijalekti Lispa opće namjene [[Common Lisp]] i [[Scheme (programski jezik)|Scheme]].
Lisp je porodica [[računalo|računalnih]] [[računalno programiranje|programskih]] [[programski jezik|jezika]] sa dugom povijesti i istaknutoj sintaksi zasnovanoj na zagradama. Izvorno specificiran [[1958]]., Lisp je drugi najstariji [[viši programski jezik]] koji se i danas naširoko rabi; samo je [[Fortran]] stariji. Baš poput Fortrana, Lisp se jako mnogo promijenio od svojih ranih dana, i mnogo je [[Dijalekt programskog jezika|dijalekata]] postojalo tijekom povijesti. Danas su najpoznatiji dijalekti Lispa opće namjene [[Common Lisp]] i [[Scheme (programski jezik)|Scheme]].


Lisp je izvorno stvoren kao praktična matematička notacija za računalne programe, zasnovan na [[Alonzo Church|Churchovom]] [[lambda račun]]u. Brzo je stekao status favoriziranog programskog jezika za istraživanja u području [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. Kao jedan od najstarijih programskih jezika, Lisp je uveo mnoge ideje u računarstvo, uključujući [[stablo (struktura podataka)|stablastih podatkovnih struktura]], [[Sakupljanje smeća|automatskog upravljanja memorijom]], [[tip podatka|dinamičkog tipiziranja]], [[objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentiranog programiranja]] i [[samoprevoditelj|samoprevođenja]].
Lisp je izvorno stvoren kao praktična matematička notacija za računalne programe, zasnovan na [[Alonzo Church|Churchovom]] [[lambda račun]]u. Brzo je stekao status favoriziranog programskog jezika za istraživanja u području [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. Kao jedan od najstarijih programskih jezika, Lisp je uveo mnoge ideje u računarstvo, uključujući [[stablo (struktura podataka)|stablastih podatkovnih struktura]], [[Sakupljanje smeća (računarstvo)|automatskog upravljanja memorijom]], [[tip podatka|dinamičkog tipiziranja]], [[objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentiranog programiranja]] i [[samoprevoditelj|samoprevođenja]].


Naziv ''Lisp'' vuče porijeklo od engl. ''List Processing''. [[Vezana lista|Vezane liste]] su jedna od Lispovih glavnih [[struktura podataka]], a i sam [[Lisp]] izvorni kod je sačinjen od listi. Kao posljedica toga, Lisp programi mogu manipulirati izvornim kodom kao strukturom podataka, što dovodi do sustava [[makro]]a koji programerima dopušta stvaranje nove sintakse pa čak i "[[progrmski jezik specifične domene|male jezike]]" ugrađene u Lisp.
Naziv ''Lisp'' vuče porijeklo od engl. ''List Processing''. [[Vezana lista|Vezane liste]] su jedna od Lispovih glavnih [[struktura podataka]], a i sam [[Lisp]] izvorni kod je sačinjen od listi. Kao posljedica toga, Lisp programi mogu manipulirati izvornim kodom kao strukturom podataka, što dovodi do sustava [[makro]]a koji programerima dopušta stvaranje nove sintakse pa čak i "[[progrmski jezik specifične domene|male jezike]]" ugrađene u Lisp.

Inačica od 28. siječnja 2009. u 23:26

Lisp je porodica računalnih programskih jezika sa dugom povijesti i istaknutoj sintaksi zasnovanoj na zagradama. Izvorno specificiran 1958., Lisp je drugi najstariji viši programski jezik koji se i danas naširoko rabi; samo je Fortran stariji. Baš poput Fortrana, Lisp se jako mnogo promijenio od svojih ranih dana, i mnogo je dijalekata postojalo tijekom povijesti. Danas su najpoznatiji dijalekti Lispa opće namjene Common Lisp i Scheme.

Lisp je izvorno stvoren kao praktična matematička notacija za računalne programe, zasnovan na Churchovom lambda računu. Brzo je stekao status favoriziranog programskog jezika za istraživanja u području umjetne inteligencije. Kao jedan od najstarijih programskih jezika, Lisp je uveo mnoge ideje u računarstvo, uključujući stablastih podatkovnih struktura, automatskog upravljanja memorijom, dinamičkog tipiziranja, objektno-orijentiranog programiranja i samoprevođenja.

Naziv Lisp vuče porijeklo od engl. List Processing. Vezane liste su jedna od Lispovih glavnih struktura podataka, a i sam Lisp izvorni kod je sačinjen od listi. Kao posljedica toga, Lisp programi mogu manipulirati izvornim kodom kao strukturom podataka, što dovodi do sustava makroa koji programerima dopušta stvaranje nove sintakse pa čak i "male jezike" ugrađene u Lisp.

Izmjenjivost koda i podataka također daje Lispu njegovu lako prepoznatljivu sintaksu. Sav je programski kod napisan preko S-izraza, ili zagrađenih listi. Poziv funkcije ili sintaksna forma je napisana kao lista sa imenom funkcije ili operatora na početku, nakon kojih slijede argumenti - primjerice funkcija f koja prima tri argumenta može biti pozvana rabeći (f x y z).