Grkokatolička Crkva

Crkva sv. Ćirila i Metoda u Metliki, Slovenija

Grkokatoličanstvo je oblik kršćanstva karakterističan za područje bivše Austro-Ugarske. Grkokatolici su nastali kao posljedica težnje rimokatoličke crkve da kroz novi oblik religije povrati izgubljeno jedinstvo kršćanskog Istoka i Zapada. Kako je kod rimokatolika pripadnost Crkvi shvaćena prije svega kroz priznavanje Petrove službe - pape - kao vrhovnog poglavara Crkve, došlo se do shvaćanja da je za jedinstvo dovoljno ovo priznanje neke crkvene zajednice pa da ona postane organski dio rimokatolicizma.

Tako grkokatolici, ili unijati, zadržavaju sve obredne razlike (služe liturgiju na kvasnom kruhu, vjernici se pričešćuju pod oba vida, svećenstvo nosi brade i ženi se, u crkvi je ikonostas i nema klupa za sjedanje itd). Čak se i nicejsko vjerovanje čita bez dodatka Filioque. Kada neupućena osoba uđe u grkokatoličku crkvu, stječe utisak da je riječ o pravoslavcima. Tijekom vremena, i kod grkokatolika su prihvaćene različite prakse karakteristične za latinski obred, ali one još uvijek nisu dominantne. Međutim, i pored vanjske sličnosti, stupivši u jedinstvo sa Rimom, grkokatolici su istupili iz pravoslavnog korpusa tako da sa pravoslavnim više nemaju ni kanonsko ni liturgijsko zajedništvo.

U novije vrijeme, u kontekstu ekumenskog dijaloga, unija je (Balamandskim sporazumom) odbačena kao metoda za ujedinjenje kršćana. Rimokatolička strana, međutim, inzistira na tome da unijati ili grkokatolici imaju pravo postojati, dok pravoslavni nerado na njih gledaju, kao na proizvod, više-manje nasilnih pokušaja pokatoličavanja u povijesti.

Grkokatolika ili unijata najviše ima u Ukrajini.

Povezani članci

• Istočne katoličke crkve