Wangari Maathai: razlika između inačica
m Bot: standardizacija |
m dodan predložak NB za mir |
||
Redak 26: | Redak 26: | ||
Dobila je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] [[2004]]., za doprinos održivom razvoju, [[demokracija|demokraciji]] i miru. Prva je žena iz [[Afrika|Afrike]], koja je dobila Nobelovu nagradu. |
Dobila je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] [[2004]]., za doprinos održivom razvoju, [[demokracija|demokraciji]] i miru. Prva je žena iz [[Afrika|Afrike]], koja je dobila Nobelovu nagradu. |
||
{{Nobelova nagrada za mir}} |
|||
{{GLAVNIRASPORED:Maathai, Wangari}} |
{{GLAVNIRASPORED:Maathai, Wangari}} |
||
[[Kategorija:Biografije, Kenija]] |
[[Kategorija:Biografije, Kenija]] |
Inačica od 10. veljače 2009. u 21:28
Wangari Maathai (Ihithe, Kenija, 1. travnja 1940.) - kenijska aktivistica, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2004. godine
Obrazovanje
Pripadnica je Kikuyu naroda. Osnovnu i srednju školu završila je u Keniji. Studirala je u SAD-u i Njemačkoj i diplomirala biologiju. Vratila se u Nairobi, glavni grad Kenije. Postala je prva žena doktor znanosti u istočnoj Africi (iz veterinarske medicine). Bila je profesor veterinarske anatomije na Sveučilištu u Nairobiju i kasnije dekanica svoga fakulteta. Godine 2002., sudjelovala je u projektu Sveučilišta Yale.
Aktivizam
Osnovala je nevladinu ekološku udrugu „Green Belt Movement“ 1977. godine. Radom udruge, posađeno je više od 30 milijuna stabala u Keniji, radi prevencije erozije tla. Dobila je nadimak „žena stablo“.
Bila je na čelu Nacionalnog koncila žena Kenije. Njezin suprug, kenijski političar Mwangi Mathai, razveo se od nje, s obrazloženjem, da je prepametna za ženu te da je ne može kontrolirati. Wangari se pobunila protiv odluke suda o rastavi te je završila u zatvoru. Sud je tražio, da više ne koristi muževo prezime. Ona je tada dodala u prezime, još jedno „a“.
Tijekom režima, predsjednika Daniela Arapa Moia, više puta bila je u zatvoru, zbog zahtjeva za višestranačkim izborima i zbog protestiranja protiv političke korupcije. Spriječila je nelegalnu gradnju u Uhuru parku u Nairobiju.
Kandidirala se za predsjednicu Kenije 1997. godine, ali je njena kandidatura odbijena.
Izabrana je u parlament 2002. godine. Postala je pomoćnica ministra za okoliš, prirodne izvore i divljinu. Osnovala je svoju političku stranku 2003. godine.
Izabrana je za prvu predsjednicu Vijeća za ekonomiju, društvo i kulturu unutar Afričke Unije, 2005. godine.
Bila je jedna od osam osoba, koje su nosile zastavu na ceromoniji otvaranja Zimskih Olimpijskih igara u Torinu 2006.. Te godine, dobila je i počasni doktorat na Sveučilištu Connecticut u SAD-u.
Bila je domaćin svjetske konferencije mladih ekologa u Nairobiju, 2007.
Nobelova nagrada
Dobila je Nobelovu nagradu za mir 2004., za doprinos održivom razvoju, demokraciji i miru. Prva je žena iz Afrike, koja je dobila Nobelovu nagradu.