Vitlo: razlika između inačica
dodana slika dizalično vitlo |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Handy-winch.jpg|desno|120px|mini|''' |
[[Datoteka:Handy-winch.jpg|desno|120px|mini|'''Zidno vitlo s ručnim pogonom''']] |
||
'''Vitlo''' - uređaj za dizanje tereta ili povlačenje, izvodi se u brojnim oblicima i veličinama zavisno o namjeni. Pogoni se ljudskom snagom ili bilo kojom vrstom motornog pogona, opet zavisno o namjeni i okolnostima uporabe ([[Benzinski motor|benzinskim]] ili [[diesel motor]]om, [[Elektromotor|elektromotorom]] ili [[Hidromotor|hidromotorom]]). Sastoji se od rotirajućeg bubnja na koji se namotava ili koji povlači uže ili lanac, kojim se direktno ili preko sustava [[kolotura]] podiže teret ili obavlja povlačenje ili izvlačenje. Najbitniji je sklop u sastavu većine [[dizalica]], [[kran]]ova, osobnih, teretnih i servisnih [[dizalo|dizala]] (liftova) i nezaobilazan mehanizam koji se u nekoliko inačica ugrađuje u [[brod]]ove, terenska vozila, [[jedrilica|jedrilice]] i dr. |
'''Vitlo''' - uređaj za dizanje tereta ili povlačenje, izvodi se u brojnim oblicima i veličinama zavisno o namjeni. Pogoni se ljudskom snagom ili bilo kojom vrstom motornog pogona, opet zavisno o namjeni i okolnostima uporabe ([[Benzinski motor|benzinskim]] ili [[diesel motor]]om, [[Elektromotor|elektromotorom]] ili [[Hidromotor|hidromotorom]]). Sastoji se od rotirajućeg bubnja na koji se namotava ili koji povlači uže ili lanac, kojim se direktno ili preko sustava [[kolotura]] podiže teret ili obavlja povlačenje ili izvlačenje. Najbitniji je sklop u sastavu većine [[dizalica]], [[kran]]ova, osobnih, teretnih i servisnih [[dizalo|dizala]] (liftova) i nezaobilazan mehanizam koji se u nekoliko inačica ugrađuje u [[brod]]ove, terenska vozila, [[jedrilica|jedrilice]] i dr. Koristi se i u [[šumarstvo|šumarstvu]] kod privlačenja [[drvo|drveta]] šumskim traktorima, koji imaju ugrađeno vitlo. |
||
| ⚫ | |||
Važan sklop u sastavu vitla je [[kočnica]] kojom se zavješeni teret može kontrolirano spuštati ili zaustaviti i proizvoljno dugo držati u istom položaju. Kočnica vitla često se izvodi kao [[pojasna kočnica]] koju zateže uteg ili opruga, a otpušta ručni ili električno pogonjeni mehanizam koji se aktivira [[elektromagnet]]om ili specijaliziranim, tzv. [[eldro-uređaj]]em. |
Važan sklop u sastavu vitla je [[kočnica]] kojom se zavješeni teret može kontrolirano spuštati ili zaustaviti i proizvoljno dugo držati u istom položaju. Kočnica vitla često se izvodi kao [[pojasna kočnica]] koju zateže uteg ili opruga, a otpušta ručni ili električno pogonjeni mehanizam koji se aktivira [[elektromagnet]]om ili specijaliziranim, tzv. [[eldro-uređaj]]em. |
||
| ⚫ | |||
S gledišta [[zaštita na radu|zaštite na radu]], sve vrste vitla i dizala smatraju se [[oruđa|oruđima]] s povećanom opasnošću, pa su podvrgnuta rigoroznim [[tehnički propisi|tehničkim propisima]] i [[Tehnika#Normizacija|normama]], kojima se definiraju [[nosivost]]i, brzine, sigurnosni faktori za uređaj i fleksibilne elemente (užad ili lance), kuke, kočione sisteme i drugo, odnosno svi materijali i elementi uređaja, kao i način proračuna opterećenja i elemenata normirani su i podliježu [[Tehnički pregled|tehničkom pregledu]] prije izdavanja [[Uporabna dozvola|uporabne dozvole]]. Svi uređaji za dizanje, dakle i vitla, podliježu redovitim [[periodično|periodičnim]] pregledima sa ciljem održavanja uređaja u ispravnom stanju. |
S gledišta [[zaštita na radu|zaštite na radu]], sve vrste vitla i dizala smatraju se [[oruđa|oruđima]] s povećanom opasnošću, pa su podvrgnuta rigoroznim [[tehnički propisi|tehničkim propisima]] i [[Tehnika#Normizacija|normama]], kojima se definiraju [[nosivost]]i, brzine, sigurnosni faktori za uređaj i fleksibilne elemente (užad ili lance), kuke, kočione sisteme i drugo, odnosno svi materijali i elementi uređaja, kao i način proračuna opterećenja i elemenata normirani su i podliježu [[Tehnički pregled|tehničkom pregledu]] prije izdavanja [[Uporabna dozvola|uporabne dozvole]]. Svi uređaji za dizanje, dakle i vitla, podliježu redovitim [[periodično|periodičnim]] pregledima sa ciljem održavanja uređaja u ispravnom stanju. |
||
| Redak 12: | Redak 14: | ||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Vitlo spada među najstarije uređaje koje ljudi koriste već tisućama godina, a prvi zapisi o korištenju neke vrste vitla potiču još iz doba [[Perzija|perzijskih]] ratova, gdje su drvena vitla korištena za spuštanje i podizanje mostova (480. g. [[Pr. Kr.]]), no računa se da su ga [[Asirci]] koristili i prije toga. U graditeljstvu se koristilo i u doba [[Aristotel]]a (4. stoljeće [[Pr. Kr.]]). Današnja vitla grade se do ogromnih veličina s bubnjem promjera i do 10 m i vučnom silom preko 250 MT (megatona) |
Vitlo spada među najstarije uređaje koje ljudi koriste već tisućama godina, a prvi zapisi o korištenju neke vrste vitla potiču još iz doba [[Perzija|perzijskih]] ratova, gdje su drvena vitla korištena za spuštanje i podizanje mostova (480. g. [[Pr. Kr.]]), no računa se da su ga [[Asirci]] koristili i prije toga. U graditeljstvu se koristilo i u doba [[Aristotel]]a (4. stoljeće [[Pr. Kr.]]). Današnja vitla grade se do ogromnih veličina s bubnjem promjera i do 10 m i vučnom silom preko 250 MT (megatona) |
||
Inačica od 15. veljače 2009. u 00:02
Vitlo - uređaj za dizanje tereta ili povlačenje, izvodi se u brojnim oblicima i veličinama zavisno o namjeni. Pogoni se ljudskom snagom ili bilo kojom vrstom motornog pogona, opet zavisno o namjeni i okolnostima uporabe (benzinskim ili diesel motorom, elektromotorom ili hidromotorom). Sastoji se od rotirajućeg bubnja na koji se namotava ili koji povlači uže ili lanac, kojim se direktno ili preko sustava kolotura podiže teret ili obavlja povlačenje ili izvlačenje. Najbitniji je sklop u sastavu većine dizalica, kranova, osobnih, teretnih i servisnih dizala (liftova) i nezaobilazan mehanizam koji se u nekoliko inačica ugrađuje u brodove, terenska vozila, jedrilice i dr. Koristi se i u šumarstvu kod privlačenja drveta šumskim traktorima, koji imaju ugrađeno vitlo.
Važan sklop u sastavu vitla je kočnica kojom se zavješeni teret može kontrolirano spuštati ili zaustaviti i proizvoljno dugo držati u istom položaju. Kočnica vitla često se izvodi kao pojasna kočnica koju zateže uteg ili opruga, a otpušta ručni ili električno pogonjeni mehanizam koji se aktivira elektromagnetom ili specijaliziranim, tzv. eldro-uređajem.
S gledišta zaštite na radu, sve vrste vitla i dizala smatraju se oruđima s povećanom opasnošću, pa su podvrgnuta rigoroznim tehničkim propisima i normama, kojima se definiraju nosivosti, brzine, sigurnosni faktori za uređaj i fleksibilne elemente (užad ili lance), kuke, kočione sisteme i drugo, odnosno svi materijali i elementi uređaja, kao i način proračuna opterećenja i elemenata normirani su i podliježu tehničkom pregledu prije izdavanja uporabne dozvole. Svi uređaji za dizanje, dakle i vitla, podliježu redovitim periodičnim pregledima sa ciljem održavanja uređaja u ispravnom stanju.
Za podređene svrhe, te male nosivosti i brzine dizanja još se gdjegod koriste i vitla s ručnim pogonom. Češće su u uporabi vitla zavješena na čeličnu gredu, pogonjena beskonačnim lancem i lančanikom kojim se ručno dizanje i spuštanje može obavljati s poda (za tu vrstu vitla udomaćen je naziv VEDA dizalice). Najčešća je današnja primjena ručno pogonjenih vitla na jedrilicama, za dizanje i spuštanje jedra.
Iako je vitlo sastavni sklop gotovo svih vrsta suvremenih dizalica i dizala, jednako čestu primjenu vitla nalaze na brodovima. Posebne izvedbe koriste se za dizanje i spuštanje brodskog sidra. Palubna vitla za potezanje koriste se za precizno pozicioniranje broda u završnoj fazi pristajanja, a specijalizirana vitla za izvlačenje ribarskih mreža (tzv. puratić ili puretić – djelo hrvatskog izumitelja) donijela su revoluconarni napredak u ribarstvu u drugoj polovici dvadesetog stoljeća.
Povijest
Vitlo spada među najstarije uređaje koje ljudi koriste već tisućama godina, a prvi zapisi o korištenju neke vrste vitla potiču još iz doba perzijskih ratova, gdje su drvena vitla korištena za spuštanje i podizanje mostova (480. g. Pr. Kr.), no računa se da su ga Asirci koristili i prije toga. U graditeljstvu se koristilo i u doba Aristotela (4. stoljeće Pr. Kr.). Današnja vitla grade se do ogromnih veličina s bubnjem promjera i do 10 m i vučnom silom preko 250 MT (megatona)