Petar Snačić: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
'''Petar Svačić''' [[hrvatska|hrvatski]] [[kralj]], vladao je od [[1093]]. do [[1097]]. godine. |
'''Petar Svačić''' [[hrvatska|hrvatski]] [[kralj]], vladao je od [[1093]]. do [[1097]]. godine. |
||
[[Kralj]] Petar je vladao od [[1093]]. godine. Poznat je još i kao Petar Svačić (ili Snačić), navodno |
[[Kralj]] Petar je vladao od [[1093]]. godine. Poznat je još i kao Petar Svačić (ili Snačić), navodno podrijetlom s padina [[Miljevci|Miljevačkog platoa]] uz rijeku [[Krka|Krku]] gdje je u njegovu čast podignut veleban spomenik. Međutim nema nikakvih dokaza da je Petar bio član obiteljske loze Svačića, nego je to posljedica neosnovane tvrdnje jednog našeg povjesničara iz druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. |
||
Kralj Petar stolovao je u [[Knin]]u i pretpostavlja se da je u njegovoj vlasti bila stara jezgra hrvatske države, znači bez dalmatinskih gradova i područja između Save i Drave. Zasigurno nikad nije okrunjen za kralja, jer se [[kruna Zvonimirova]] nalazila u rukama splitskog [[nadbiskup|nadbiskupa]] [[Lovro|Lovre]] koji je umro [[1099]]. godine (nadbiskup od 1059.-1099.). |
Kralj Petar stolovao je u [[Knin]]u i pretpostavlja se da je u njegovoj vlasti bila stara jezgra hrvatske države, znači bez dalmatinskih gradova i područja između Save i Drave. Zasigurno nikad nije okrunjen za kralja, jer se [[kruna Zvonimirova]] nalazila u rukama splitskog [[nadbiskup|nadbiskupa]] [[Lovro|Lovre]] koji je umro [[1099]]. godine (nadbiskup od 1059.-1099.). |
||
Inačica od 22. veljače 2009. u 18:22
Petar Svačić hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.
Kralj Petar je vladao od 1093. godine. Poznat je još i kao Petar Svačić (ili Snačić), navodno podrijetlom s padina Miljevačkog platoa uz rijeku Krku gdje je u njegovu čast podignut veleban spomenik. Međutim nema nikakvih dokaza da je Petar bio član obiteljske loze Svačića, nego je to posljedica neosnovane tvrdnje jednog našeg povjesničara iz druge polovice 19. stoljeća.
Kralj Petar stolovao je u Kninu i pretpostavlja se da je u njegovoj vlasti bila stara jezgra hrvatske države, znači bez dalmatinskih gradova i područja između Save i Drave. Zasigurno nikad nije okrunjen za kralja, jer se kruna Zvonimirova nalazila u rukama splitskog nadbiskupa Lovre koji je umro 1099. godine (nadbiskup od 1059.-1099.).
Nakon smrti ugarskog kralja 1095. na njegovo prijestolje dolazi Ladislavov najstariji sinovac Koloman, koji je nakon pomirbe s papom Urbanom II. krenuo u vojni pohod na Hrvatsku.
Potkraj travnja odnosno početkom svibnja god. 1097. na sjevernom podnožju Gvozda došlo je do bitke, u kojoj je kralj Petar izgubio svoj život na bojištu, i tako ostao zapamćen kao posljednji hrvatski kralj "narodne krvi". U spomen nesretnog hrvatskog junaka planina dotada nazivana Gvozd, naziva se Petrov gvozd odnosno Petrova gora.
Petar Svačić u umjetnosti
- oslikan je u djelima slikara Otona Ivekovića
- skladatelj Josip Mandić je 1903. skladao operu "Petar Svačić"
| Prethodnik: | Petar Svačić (1093. - 1097.) | Nasljednik: |
| Stjepan II. (1089. - 1091.) | Koloman (1102. - 1116.) unija s Ugarskom |
| ||||||||