Gorgone: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Chobot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: ko:고르고
m sitnice
Redak 21: Redak 21:
== Gorgone ==
== Gorgone ==


[[Homer]]<ref>[[Homer]]: ''[[Ilijada]]'' (V./375, XII./35.)</ref> govori samo o jednoj Gorgoni, kojoj je glava bila u središtu [[Zeus]]ove [[egid]]e, a također je opisuje<ref>[[Homer]]: ''[[Odiseja]]'' (XI./635.)<br>[[Homer]]: ''[[Ilijada]]'' (XI./633.)</ref> i kao "užasno čudovište" kojem je [[glava]] u [[Had (podzemni svijet)|Hadu]].
[[Homer]]<ref>[[Homer]]: ''[[Ilijada]]'' (V./375, XII./35.)</ref> piše samo o jednoj Gorgoni, kojoj je glava bila u središtu [[Zeus]]ove [[egid]]e, a također je opisuje<ref>[[Homer]]: ''[[Odiseja]]'' (XI./635.)<br>[[Homer]]: ''[[Ilijada]]'' (XI./633.)</ref> i kao "užasno čudovište" kojem je [[glava]] u [[Had (podzemni svijet)|Hadu]].


[[Datoteka:Medusa by Carvaggio.jpg|mini|lijevo|150px|[[Michelangelo Merisi da Caravaggio]]: Meduza<small>, [[1592.]]</small>]]
[[Datoteka:Medusa by Carvaggio.jpg|mini|lijevo|150px|[[Michelangelo Merisi da Caravaggio]]: Meduza<small>, [[1592.]]</small>]]
Redak 32: Redak 32:
Dom im je na najudaljenijoj strani [[zapad]]nog [[ocean]]a, prema kasnijim izvorima u [[Libija|Libiji]]<ref>[[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]'' (II./21.6)<br> [[Herodot]]: ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' (II./91)</ref>. Jedino je [[Meduza (mitologija)|Meduza]] bila [[smrt]]na.
Dom im je na najudaljenijoj strani [[zapad]]nog [[ocean]]a, prema kasnijim izvorima u [[Libija|Libiji]]<ref>[[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]'' (II./21.6)<br> [[Herodot]]: ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' (II./91)</ref>. Jedino je [[Meduza (mitologija)|Meduza]] bila [[smrt]]na.


[[Atika|Atička]] je tradicija<ref>[[Euripid]]: ''[[Ion (Euripid)|Ion]]'' (989.)</ref> prikazivala Gorgonu kao čudovište kojeg je rodila [[Geja (mitologija)|Geja]] da bi pomogla [[Titani]]ma protiv [[bog]]ova te da ju je ubila [[Atena (mitologija)|Atena]]. [[Eshil]] govori da su Gorgone imale samo jedan [[zub]] koje su međusobno mijenjale, ali vjerojatno se radi o [[Greje|Grejama]].
[[Atika|Atička]] je tradicija<ref>[[Euripid]]: ''[[Ion (Euripid)|Ion]]'' (989.)</ref> prikazivala Gorgonu kao čudovište kojeg je rodila [[Geja (mitologija)|Geja]] da bi pomogla [[Titani]]ma protiv [[bog]]ova te da ju je ubila [[Atena (mitologija)|Atena]]. [[Eshil]] piše da su Gorgone imale samo jedan [[zub]] koje su međusobno mijenjale, ali vjerojatno se radi o [[Greje|Grejama]].


Prema [[Apolodor]]u<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (II./4.1 - 4.5; II./7.3; III./10.)</ref>, sve su Gorgone imale [[zmija|zmijsku]] kosu i [[kamen|okamenjivale]] pogledom.
Prema [[Apolodor]]u<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (II./4.1 - 4.5; II./7.3; III./10.)</ref>, sve su Gorgone imale [[zmija|zmijsku]] kosu i [[kamen|okamenjivale]] pogledom.
Redak 57: Redak 57:


* [[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]''
* [[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]''
* [[Marija Gimbutas]] (1998): ''The Language of the Goddess''. San Francisco: Harper & Row.
* [[Marija Gimbutas|Gimbutas, Marija]] (1998): ''The Language of the Goddess''. San Francisco: Harper & Row.


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Inačica od 24. veljače 2009. u 19:36

»Gorgona« preusmjerava ovamo. Za otok u Italiji, pogledajte Gorgona (otok).
Gorgone, atički ćup (lekythos), oko 530. p.n.e.

Gorgone (grč. Γοργόνες, Gorgónes ili Γοργοῖ , Gorgoĩ) u grčkoj mitologiji ženska su stvorenja s oštrim očnjacima i zmijskom kosom, kćeri morskog boga Forkisa i Keto[1] ("Forkide"[2]), a njihov je pogled okamenjivao. Najpoznatija je Meduza.

Etimologija

Grčko ime Gorgona dolazi od riječi γοργώς, Gorgốs = "užasan", od ie. korijena *greg- (Karl Hoffmann) ili *gragnis (Émile Boisacq), koji je bio rijedak (stir. garg = "divlji", arm. karcr = "tvrd").

Karakteristike

Gorgonina glava, 3. stoljeće p.n.e., Milano

Gorgone su katkad prikazivane sa zlatnim krilima, bakrenim pandžama i veprovim kljovama[3], s posebno izraženim pogledom koji je okamenjivao.

Nekim pravom Gorgonom smatraju samo Meduzu, dok ostali gledaju na njih kao trojstvo. Meduza je prikazivana često kao zvjersko žensko ljudsko lice koje je pogledom okamenjivalo. Često je prikazivana s krilima i pandžama i s kosom od zmija.

Dok su Gorgonu/Meduzu starogrčki oslikavatelji vaza i urezivači reljefa prikazivali kao čudovište, umjetnici od 5. stoljeća p.n.e. nadalje prikazivali su je prekrasnom ali istodobno i užasnom.

Gorgone

Homer[4] piše samo o jednoj Gorgoni, kojoj je glava bila u središtu Zeusove egide, a također je opisuje[5] i kao "užasno čudovište" kojem je glava u Hadu.

Michelangelo Merisi da Caravaggio: Meduza, 1592.

Heziod[6] povećava broj Gorgona na tri:

  • Stena ("moćna")
  • Eurijala ("dalekoskakačica")
  • Meduza ("kraljica")

Dom im je na najudaljenijoj strani zapadnog oceana, prema kasnijim izvorima u Libiji[7]. Jedino je Meduza bila smrtna.

Atička je tradicija[8] prikazivala Gorgonu kao čudovište kojeg je rodila Geja da bi pomogla Titanima protiv bogova te da ju je ubila Atena. Eshil piše da su Gorgone imale samo jedan zub koje su međusobno mijenjale, ali vjerojatno se radi o Grejama.

Prema Apolodoru[9], sve su Gorgone imale zmijsku kosu i okamenjivale pogledom.

Kult

Gorgoneion, etruščanski prikaz na vazi, 6. stoljeće p.n.e., Vulci

U staroj Grčkoj Gorgoneion bio je prikaz (crtež, kamena glava, gravura, slika) Gorgonina lica, često s mahnitim zmijama i jezikom koji izviruje pored očnjaka. Često se rabio kao simbol, odnosno amulet, smješten na vratima, zidovima, novcu, štitovima, grudobranima i nadgrobnim spomenicima da bi otjerao zlo.

Marija Gimbutas[10] vjeruje da je prototip Gorgoniona u neolitičkim umjetničkim motivima, posebice u antropomorfiziranim vazama i terakota maskama obloženim zlatom. Velike oči bile su božanske oči, a imala ih je i Atena te njezina sveta ptica - sova. Mogle su biti predstavljane spiralama, koncentričnim kružnicama i na slične načine. Zmije su pak simboli smirenja i povećavanja. Katkad su Gorgoneia, gorgonioni, obdareni ptičjim stopalima ili pčelinjim krilima, simbolima regeneracije, a isplaženi jezik simbol je smrti.

Mitologija

Prema Ovidiju[11] samo je Meduza imala zmije u kosi zato što ju je Atena proklela. Naime, Meduza je spavala s Posejdonom u Ateninu hramu jer je njega uzbudila njezina zlatna kosa. Atena je poslije pretvorila njezine zlatne uvojke u zmije.

Ubio ju je Perzej te je nosio njezinu glavu kao štit (Atena je formirala egidu[12]) i oružje, a prema nekim izvorima[13] glava joj je pokopana u atenskoj Agori.

Literatura

Predložak:Reference

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Gorgone
  1. Apolodor: Biblioteka (I./2.6; II./4.2 - 3)
    Heziod: Teogonija (278.)
  2. Eshil: Okovani Prometej (793., 797.)
    Pindar: Pitijske ode (XII./24.)
    Ovidije: Metamorfoze (V./230.)
  3. Eshil: Okovani Prometej (794.)
  4. Homer: Ilijada (V./375, XII./35.)
  5. Homer: Odiseja (XI./635.)
    Homer: Ilijada (XI./633.)
  6. Heziod: Teogonija (294.)
  7. Pauzanije: Opis Grčke (II./21.6)
    Herodot: Povijest (II./91)
  8. Euripid: Ion (989.)
  9. Apolodor: Biblioteka (II./4.1 - 4.5; II./7.3; III./10.)
  10. Marija Gimbutas (1998)
  11. Ovidije: Metamorfoze (IV./770. -)
  12. Homer: Ilijada (V./741.)
    Apolodor: Biblioteka (II./46.)
  13. Pauzanije: Opis Grčke (II./21.6; V./12.2)