Tordinci: razlika između inačica

Koordinate: 45°22′N 18°48′E / 45.37°N 18.80°E / 45.37; 18.80
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 195.29.147.17, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Lasta
zakomentiran neenciklopedijski stil
Redak 26: Redak 26:
Nastojanjem [[katoličanstvo|katoličkoga]] svećenika Šimuna Matkovića vratilo se do godine [[1612]]. u katoličku crkvu nekoliko obitelji u Tordincima, a još više u okolnim mjestima. Turci su iz Vukovara i susjednih mjesta bili prvi put protjerani godine [[1687]]. kada je u Tordincima bilo oko 60 kuća. Turci se vratiše natrag godine 1690., ali su već naredne godine 1691. bili ponovno otjerani. Za tih borbi nisu Tordinčani toliko stradali koliko katolički žitelji obližnjih sela. Čim su pak Turci konačno napustili Slavoniju počeli su mnogi kalvini u okolici Vukovara, Osijeka i Valpova prelaziti u katoličku crkvu. Dok su Madžari i nadalje ostali kalvini, svi su Hrvati napustili [[kalvinizam]] osim jednoga dijela Tordinčana. Tako je nestalo kalvinskih župa u hrvatskim selima po [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u. Nije se mogla održati niti kalvinska župa u Tordincima. Kalvini toga sela spadahu pod madžarsku župu u Korođu, te su istom godine 1868. obnovili posebnu svoju župu u Tordincima. Naprotiv su katolički žitelji Tordinaca svake godine bivali sve brojniji. Oni su isprvice spadali pod franjevačku župu u Vukovaru; ali su već godine 1737. osnovali posebnu katoličku župu u Tordincima, gdje su godine 1738. sagradili i župnu crkvu [[Presveto Trojstvo|presv. Trojstva]]. Području katoličke župe u Tordincima pridijeljeno je i susjedno selo Antin. Partronat tordinačke župe pripada vukovarskom vlastelinstvu.
Nastojanjem [[katoličanstvo|katoličkoga]] svećenika Šimuna Matkovića vratilo se do godine [[1612]]. u katoličku crkvu nekoliko obitelji u Tordincima, a još više u okolnim mjestima. Turci su iz Vukovara i susjednih mjesta bili prvi put protjerani godine [[1687]]. kada je u Tordincima bilo oko 60 kuća. Turci se vratiše natrag godine 1690., ali su već naredne godine 1691. bili ponovno otjerani. Za tih borbi nisu Tordinčani toliko stradali koliko katolički žitelji obližnjih sela. Čim su pak Turci konačno napustili Slavoniju počeli su mnogi kalvini u okolici Vukovara, Osijeka i Valpova prelaziti u katoličku crkvu. Dok su Madžari i nadalje ostali kalvini, svi su Hrvati napustili [[kalvinizam]] osim jednoga dijela Tordinčana. Tako je nestalo kalvinskih župa u hrvatskim selima po [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u. Nije se mogla održati niti kalvinska župa u Tordincima. Kalvini toga sela spadahu pod madžarsku župu u Korođu, te su istom godine 1868. obnovili posebnu svoju župu u Tordincima. Naprotiv su katolički žitelji Tordinaca svake godine bivali sve brojniji. Oni su isprvice spadali pod franjevačku župu u Vukovaru; ali su već godine 1737. osnovali posebnu katoličku župu u Tordincima, gdje su godine 1738. sagradili i župnu crkvu [[Presveto Trojstvo|presv. Trojstva]]. Području katoličke župe u Tordincima pridijeljeno je i susjedno selo Antin. Partronat tordinačke župe pripada vukovarskom vlastelinstvu.


<!-- /NEENCIKLOPEDIJSKI STIL
I Tordinci su dali ogroman obol u Domovinskome ratu.Vidjevši sudbinu Antina napustili su mjesto u prvi mah strahujući da će jednako tako nebranjeni u potpunom okružju srpskih sela punih "uveženih" četnika i jugosrpske armade doživjeti sudbinu Antina, tj. biti doslovno pregaženi.No tada pod okriljem noći hrabra i odvažna grupa pripadnika HOS-a uglavnom sačinjena od momaka iz Antina ulazi u Tordince prije no što je neprijateljska vojska shvatila da je selo prazno i nebranjeno, ponovno zauzima položaje i uspjeva u svojem naumu tj. sačuvati Tordince do dolaska pojačanja iz Vinkovaca.Dolaskom pojačanja iz Vinkovaca na čelu sa zapovjednikom Josipom Šarić-Šantom Tordici ponovno utvrđuju obranu i na neko vrijeme spašavaju mjesto od okupacije.U selo se tih dana polako vraćaju vojno sposobni mještani, no moramo napomenuti da su obranu sela uz "Šantine dećke" u prvo vrijeme mahom činili mještani susjednog Antina i grupa HOS-a.Antinjani su vjerovali da će na taj način pomoći u skorom oslobađanju i povratku svojega mjesta Antina.No 25. listopada "91.g kreće iznimno snažan napad srpskih snaga iz 3-4 smjera.Smjera Antinske Mlake, Ludvinaca, Pačetina i tenkovsko topnički napad iz smjera Ostrova.Branitelji su pružili silan otpor unatoć ograničenoj tehnici za takovu borbu, i broju ljudi uspoređujući sa silom koja ih je tada napala.No usprkos svemu Tordinci i tako bez dolaska ikakove pomoći uspjevaju braniti selo do popodnevnih tj. večernjih sati kada neprijatelj uspijeva u potpunosti zavladati Tordincima.Ogroman broj neprijateljskih žrtava izazvaće kasnije njihov bijes da će osim velikog broja poginulih branitelja u samoj borbi činiti poslije strašna zvjerstva i na preživjelim ljudima.I ponovno mahom stradavaju ljudi iz Antina koji su branili selo, a još više civili koji su ostali živjeti u Antinu u svojim kućama vjerujući naivno da im se neće ništa dogoditi, jer nikomu ništa našao nisu učinili, osim što su Hrvati.Dokaz za sve to je masovna grobnica pored katoličke crkve u centru Tordinaca, gdje su poginule pokapali zajedno sa stokom, te još nekoliko masovnih grobišta u njivama nadomak Tordinaca i Antina.
I Tordinci su dali ogroman obol u Domovinskome ratu.Vidjevši sudbinu Antina napustili su mjesto u prvi mah strahujući da će jednako tako nebranjeni u potpunom okružju srpskih sela punih "uveženih" četnika i jugosrpske armade doživjeti sudbinu Antina, tj. biti doslovno pregaženi.No tada pod okriljem noći hrabra i odvažna grupa pripadnika HOS-a uglavnom sačinjena od momaka iz Antina ulazi u Tordince prije no što je neprijateljska vojska shvatila da je selo prazno i nebranjeno, ponovno zauzima položaje i uspjeva u svojem naumu tj. sačuvati Tordince do dolaska pojačanja iz Vinkovaca.Dolaskom pojačanja iz Vinkovaca na čelu sa zapovjednikom Josipom Šarić-Šantom Tordici ponovno utvrđuju obranu i na neko vrijeme spašavaju mjesto od okupacije.U selo se tih dana polako vraćaju vojno sposobni mještani, no moramo napomenuti da su obranu sela uz "Šantine dećke" u prvo vrijeme mahom činili mještani susjednog Antina i grupa HOS-a.Antinjani su vjerovali da će na taj način pomoći u skorom oslobađanju i povratku svojega mjesta Antina.No 25. listopada "91.g kreće iznimno snažan napad srpskih snaga iz 3-4 smjera.Smjera Antinske Mlake, Ludvinaca, Pačetina i tenkovsko topnički napad iz smjera Ostrova.Branitelji su pružili silan otpor unatoć ograničenoj tehnici za takovu borbu, i broju ljudi uspoređujući sa silom koja ih je tada napala.No usprkos svemu Tordinci i tako bez dolaska ikakove pomoći uspjevaju braniti selo do popodnevnih tj. večernjih sati kada neprijatelj uspijeva u potpunosti zavladati Tordincima.Ogroman broj neprijateljskih žrtava izazvaće kasnije njihov bijes da će osim velikog broja poginulih branitelja u samoj borbi činiti poslije strašna zvjerstva i na preživjelim ljudima.I ponovno mahom stradavaju ljudi iz Antina koji su branili selo, a još više civili koji su ostali živjeti u Antinu u svojim kućama vjerujući naivno da im se neće ništa dogoditi, jer nikomu ništa našao nisu učinili, osim što su Hrvati.Dokaz za sve to je masovna grobnica pored katoličke crkve u centru Tordinaca, gdje su poginule pokapali zajedno sa stokom, te još nekoliko masovnih grobišta u njivama nadomak Tordinaca i Antina.
Tordinci su se poslije mirne reintegracije počeli postupno obnavljati i sada su uglavom sanirali posljedice rata, misleći naravno na ona materijalna uništenja:crkve, školu, zgradu općine, ambulantu, obiteljske kuće itd.
Tordinci su se poslije mirne reintegracije počeli postupno obnavljati i sada su uglavom sanirali posljedice rata, misleći naravno na ona materijalna uništenja:crkve, školu, zgradu općine, ambulantu, obiteljske kuće itd.


-->
== Poznate osobe ==
== Poznate osobe ==
== Spomenici i znamenitosti ==
== Spomenici i znamenitosti ==

Inačica od 27. veljače 2009. u 09:00

Tordinci

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaVukovarsko-srijemska

NačelnikJosip Maletić

Površina[1]50,2 km2
Površina središta22,3 km2
Koordinate45°22′N 18°48′E / 45.37°N 18.80°E / 45.37; 18.80

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno1 657
– gustoća33 st./km2
Urbano594
– gustoća74 st./km2

Poštanski broj32 214

Zemljovid

Tordinci na zemljovidu Hrvatske
Tordinci
Tordinci

Tordinci na zemljovidu Hrvatske

Tordinci su općina u Hrvatskoj.

Zemljopis

Stanovništvo

Uprava

Povijest

U sačuvanim povijesnim ispravama spominju se Tordinci prvi put godine 1269. tada su žitelji toga sela bili “jobagiones” tj. kraljevi udvornici. Oni su naime svake godine morali jedan dio svojega prihoda pošiljati u Budim za kraljev dvor. Crkva je u Tordincima postojala već godine 1305. Da je to selo bilo oveće razabiremo iz količine crkvenog poreza, što ga je godine 1333., 1334. i 1335. u Tordincima ubrao papin legat. On je u svojem iskazu spominje, da je tada u Tordincima bio župnik Toma.

Tijekom 14. i 15. stoljeća pripada veći dio tordinačkoga zemljišta velikaškoj obitelji Osl, koja je inače posjedovala znatna imanja u zapadnoj Ugarskoj. Obitelj Osl provela je godine 1359. diobu svojih imanja. Iz ove isprave doznajemo imena nekih njihovih kmetova u Tordincima. Kako ovi kmetovi nose hrvatska narodna imena, smijemo zaključiti, da su Tordinčani godine 1359. bili čisti Hrvati, premda njihovo selo nosi madžarski korijen "Tord", koji je možda nastao od hrvatskog imena “Tvrd". Nadalje doznajemo iz spomenute isprave da je u Tordincima bila Župna crkva sv. Petra i Pavla. Ona je stajala na trgu, koji se nalazio na raspuću dviju ulica.

Drugi put su članovi obitelji Osl proveli diobu svojih imanja godine 1422. Isprava o toj diobi dokazuje, da su tada na području Tordinaca postojale potpune 44 sesije tj. kmetska selišta. Osim kmetova stanovahu godine 1422. u Tordincima također neki plemički službenici, koji su posjedovali oko 15 sesija zemlje.

Kada su Turci godine 1520. zauzeli Vukovar, došlo je pod njihovu vlast i selo Tordinci. Kako je u Tordincima sredinom 16. stoljeća nestalo župnika, počeli su ondje kalvinski propovjednici nagovarati seljake, da ostave katoličku crkvu. Turci nisu takvu agitaciju ometali, jer su i onako mrzili rimskoga papu, koji europske vladare nagovara na rat protiv Turske. Tako je kalvinima zaista uspjelo prevesti Tordinčane u svoju vjeru. U Tordincima je dapače osnovana kalvinska župa, koja je postala središtem kalvinizma na području donjega toka rijeke Vuke. Prvim je župnikom u Tordincima postao neki franjevac, koji je otpao od katoličke vjere. Kalvinstvo su prigrlili svi Mađari u okolici Tordinaca, ali također i brojni Hrvati u Vukovaru i u sus.jednim mjestima: Antinu, Bogdanovcima, Ceriću, Marincima, Negoslacima, Nuštru, Petrovcima i u Vinkovcima. Na tom je području moglo početkom 17. stoljeća biti oko 200 kuća s 1.500 žitelja.

Nastojanjem katoličkoga svećenika Šimuna Matkovića vratilo se do godine 1612. u katoličku crkvu nekoliko obitelji u Tordincima, a još više u okolnim mjestima. Turci su iz Vukovara i susjednih mjesta bili prvi put protjerani godine 1687. kada je u Tordincima bilo oko 60 kuća. Turci se vratiše natrag godine 1690., ali su već naredne godine 1691. bili ponovno otjerani. Za tih borbi nisu Tordinčani toliko stradali koliko katolički žitelji obližnjih sela. Čim su pak Turci konačno napustili Slavoniju počeli su mnogi kalvini u okolici Vukovara, Osijeka i Valpova prelaziti u katoličku crkvu. Dok su Madžari i nadalje ostali kalvini, svi su Hrvati napustili kalvinizam osim jednoga dijela Tordinčana. Tako je nestalo kalvinskih župa u hrvatskim selima po Slavoniji i Srijemu. Nije se mogla održati niti kalvinska župa u Tordincima. Kalvini toga sela spadahu pod madžarsku župu u Korođu, te su istom godine 1868. obnovili posebnu svoju župu u Tordincima. Naprotiv su katolički žitelji Tordinaca svake godine bivali sve brojniji. Oni su isprvice spadali pod franjevačku župu u Vukovaru; ali su već godine 1737. osnovali posebnu katoličku župu u Tordincima, gdje su godine 1738. sagradili i župnu crkvu presv. Trojstva. Području katoličke župe u Tordincima pridijeljeno je i susjedno selo Antin. Partronat tordinačke župe pripada vukovarskom vlastelinstvu.

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

U Tordincima djeluje Osnovna škola Tordinci, koja u svom sastavu ima i četverogodišnju Područnu školu Antin. Osnovnu školu pohađa oko 200 učenika, od toga 150 u Tordincima i 50 u Antinu. Na području općine djeluje i škola ma mađarskom jeziku u Korođu koju pohađa dvadesetak učenika do četvrtog razreda. Učenici viših razreda iz Korođa nastavu pohađaju u Osijeku. Na području općine ima i stotinjak srednjoškolaca koji pohađaju škole u Vinkovcima i Osijeku. Za pohvaliti je i nemali broj studenata. Njih pedesetak uglavnom iz Antina koji ima i najveći broj mlađe populacije studiraju na različitim fakultetima u Zagrebu i Osijeku.

Vjerske zajednice

Kultura

U Općini Tordinci djeluju tri kulturno umjetnička društva:

Sport

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Tordinci koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886