Štip: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Kubura (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika Vitek, vraćeno na zadnju inačicu suradnika ArthurBot
Redak 7: Redak 7:


== Povijest ==
== Povijest ==
Štip (''Astibo''/''Astibos'') u antičko doba (V. - IX st. prije naše ere) bio je prijestolnica plemena Peona koja su tada nastanjivala taj prostor. Makedonski kralj [[Aleksandar Veliki|Aleksandar]] oko 360. priključio ih je svojoj državi.
Štip (''Astibo''/''Astibos'') u antičko doba (V. - IX st. prije naše ere) bio je prijestolnica plemena Peona koja su tada nastanjivala taj prostor. Makedonski kralj [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandar I.]] oko 360. priključio ih je svojoj državi.


U Rimsko doba, u vrijeme [[Tiberije|Tiberija]] (14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije ''Paeonie'' i važna točka na putu između gradova [[Stobi|Stobija]] i [[Ćustendil|Pautalie]].
U Rimsko doba, u vrijeme [[Tiberije|Tiberija]] (14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije ''Paeonie'' i važna točka na putu između gradova [[Stobi|Stobija]] i [[Pautalia|Pautalije]].
U III. stoljeću Astibo je razoren za barbarskih provala, naročito [[Goti|Gota]], na istom mjestu podignuto je novo naselje - ''Estipeon''. U V. i VI. stoljeću [[Avari]] i [[Slaveni]] (pleme [[Sagudati]]) razorili su [[Bizant|bizantski]] grad i naselili se na tom prostoru, od tada grad nosi ime Štip. Jedan kratak period bio je pod bugarskom vlašću, nakon toga pod Bizantom, a nakon bitke kod Velebužda
U III. stoljeću Astibo je razoren za barbarskih provala, naročito [[Goti|Gota]], na istom mjestu podignuto je novo naselje - ''Estipeon''. U V. i VI. stoljeću [[Avari]] i [[Slaveni]] (pleme [[Sagudati]]) razorili su [[Bizant|bizantski]] grad i naselili se na tom prostoru, od tada grad nosi ime Štip. Jedan kratak period bio je pod bugarskom vlašću, nakon toga pod Bizantom, a nakon bitke kod Velebužda
osvojio ga je srpski vladar Stefan Dečanski. Od 1382. njime vlada [[Otomansko_carstvo|Otomansko carstvo]] i mijenja službeno ime u - ''Ishtib''.
osvojio ga je srpski vladar Stefan Dečanski. Od 1382. njime vlada [[Otomansko_carstvo|Otomansko carstvo]] i mijenja službeno ime u - ''Ishtib''.

Inačica od 4. ožujka 2009. u 02:03

Štip na karti Sjeverna Makedonija
Štip
Štip
Štip na karti Makedonije

Štip (makedonski: Штип) najveći je grad u istočnoj Makedoniji i sjedište je istoimene županije (općine). Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina: Lakavice, Ovčeg Pola, i Kočana. Kao naselje egzistira više od 2000 godina.

Stanovništvo

Štip po podatcima iz 2002. ima 43 625 stanovnika.

Povijest

Štip (Astibo/Astibos) u antičko doba (V. - IX st. prije naše ere) bio je prijestolnica plemena Peona koja su tada nastanjivala taj prostor. Makedonski kralj Aleksandar I. oko 360. priključio ih je svojoj državi.

U Rimsko doba, u vrijeme Tiberija (14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije Paeonie i važna točka na putu između gradova Stobija i Pautalije. U III. stoljeću Astibo je razoren za barbarskih provala, naročito Gota, na istom mjestu podignuto je novo naselje - Estipeon. U V. i VI. stoljeću Avari i Slaveni (pleme Sagudati) razorili su bizantski grad i naselili se na tom prostoru, od tada grad nosi ime Štip. Jedan kratak period bio je pod bugarskom vlašću, nakon toga pod Bizantom, a nakon bitke kod Velebužda osvojio ga je srpski vladar Stefan Dečanski. Od 1382. njime vlada Otomansko carstvo i mijenja službeno ime u - Ishtib.

Zemljopisni položaj

Grad je na dvije rijeke: Bregalnica (druga po veličini rijeka u Makedoniji) i Otinje (ljeti gotovo presahne) koja dijeli grad na pola. Okružen je planinom Plačkovica na istoku, dolinom Krivolak na jugo istoku, i estuarija rijeke Bregalnice na jugozapadu, i njenim naplavinama na sjeveru.

Znamenitosti

Gradom dominiraju ostatci stare utvrde na brdu Isar. U njegovu podnožju sa svake strane nalaze crkve (one formiraju križ i trebale su je duhovno čuvati) Sv. Vlasilij (1337.), Sv. Arhangel Mihail (1332.), Sv. Jovan Krstitel (1350.), Sv. Nikola (1341.) i Sv. Spas (1369.) Od zanimljivosti u gradu je kamena zgrada Bezistana (za otomanskih vremena to je bila natkrivena tržnica: Bazar), ostavština je islamske arhitekture, danas je u funkciji umjetničke galerije. U starom dijelu grada postoje brojne zgrade dignute u staro - makedonskom stilu arhitekture. U blizini grada su ostatci stare utvrde Bargala.

Gospodarstvo

Štip ima solidno razvijenu tekstilnu industriju, i regionalni je centar trgovine.

Vanjske poveznice