Kaloča: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 14: | Redak 14: | ||
Poštanski broj je 6300. |
Poštanski broj je 6300. |
||
U Kalači se nalazi jedinica [[Hrvatska manjinska samouprava|Hrvatske manjinske samouprave]] u Republici Mađarskoj |
U Kalači se nalazi jedinica [[Hrvatska manjinska samouprava|Hrvatske manjinske samouprave]] u Republici Mađarskoj koju se utemeljilo nakon što je krenula inicijativa 2006.. |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
| Redak 41: | Redak 41: | ||
In the 18th century the most meaningful social stratum was the villeinage who had lands. The next were the craftswomen and craftsmen. The first charter of incorporation was mentioned in 1737 in Kalocsa. In 1769 there were 90 craftswomen and men living in the town. Because of the clergy and the schools there were a lot of intellectuals. Kalocsa became a centre in Hungary again but it couldn’t take back its importance as it used to have before the Turks. |
In the 18th century the most meaningful social stratum was the villeinage who had lands. The next were the craftswomen and craftsmen. The first charter of incorporation was mentioned in 1737 in Kalocsa. In 1769 there were 90 craftswomen and men living in the town. Because of the clergy and the schools there were a lot of intellectuals. Kalocsa became a centre in Hungary again but it couldn’t take back its importance as it used to have before the Turks. |
||
Kapitalistički razvitak iz 19. i 20. stoljeća nije dopro do Kalače. Željeznička prometnica je kasno došla do ovog grada, tek 1882.. [[1886.]] je grad izgubio svoj status grada. Vratio ga je nazad tek [[1921.]]. |
|||
The capitalist development of the 19th and 20th century didn’t come to Kalocsa. The railway was built too late, in 1882. Furthermore in 1886 the town lost its rank of town, which was given back in 1921. Otherwise it was an important fact that Kalocsa was the „town of archbishops”. Two great archbishops of the second part of the 19th century ([[József Kunszt]] 1851-1866 and [[Lajos Haynald]] 1867-1891) founded schools, so Kalocsa kept its importance. |
|||
Kalača je bila poznata kao "nadbiskupski grad". Dvoje velikih nadbiskupa iz drugog dijela 19. stoljeća, [[József Kunszt]] (1851.-1866.) i [[Lajos Haynald]] (1867.-1891., utemeljili su škole, što je pomoglo da Kalača zadrži svoju važnost. |
|||
At the beginning of the 20th century the peasants were working for the archbishop or as a navvy. During the counter-revolution of the Hungarian Soviet Republic 20 people were hanged in the main street of the town. Fortunately nothing happened in the 2nd World War. Then the communist power deprived the town of being subsidized by the state because of the archbishopric. The industrial development of the town started at the end of the 1960s. It resulted a big change in the life of the inhabitants of the town and the people living in small villages around Kalocsa. |
At the beginning of the 20th century the peasants were working for the archbishop or as a navvy. During the counter-revolution of the Hungarian Soviet Republic 20 people were hanged in the main street of the town. Fortunately nothing happened in the 2nd World War. Then the communist power deprived the town of being subsidized by the state because of the archbishopric. The industrial development of the town started at the end of the 1960s. It resulted a big change in the life of the inhabitants of the town and the people living in small villages around Kalocsa. |
||
| Redak 48: | Redak 50: | ||
== Stanovništvo == |
== Stanovništvo == |
||
U Kalači živi 18.297 stanovnika (2001.). Pored nacionalne zajednice [[Mađari|Mađara]], u Kalači žive i [[Slovaci]], [[Nijemci]], [[Rumunji]], [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvati]] i [[Srbi]]. Hrvatska zajednica je nekad bila brojnija u ovom gradu, ali je asimilatorska politika vlasti pridonijela znatnom smanjenju njihovog broja <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik28i.pdf Hrvatski glasnik br. 28/2008.] Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca </ref>. |
U Kalači živi 18.297 stanovnika (2001.). Pored nacionalne zajednice [[Mađari|Mađara]], u Kalači žive i [[Slovaci]], [[Nijemci]], [[Rumunji]], [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvati]] i [[Srbi]]. Hrvatska zajednica je nekad bila brojnija u ovom gradu, ali je asimilatorska politika vlasti pridonijela znatnom smanjenju njihovog broja <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik28i.pdf Hrvatski glasnik br. 28/2008.] Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca </ref>. Štoviše, u razdoblju od 16. do 18. stoljeća je bila hrvatskim naseljem. Današnji Hrvati su uglavnom doseljenici iz obližnjih sela [[Dušnok]]a i [[Baćin]]a te još nekih sela iz [[Bačka|Bačke]] <ref name="Intervju">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik16i.pdf Hrvatski glasnik br.16/2006.] Intervju: Kalački Hrvati pripremaju se za izbore</ref>. Postoje utemeljene pretpostavke da su se sačuvali izvorni kalački Hrvati, sudeći prema dijelu mjesnih Mađara kod kojih se može razaznati hrvatsko prezime. Prema povijesnim dokumentima, za vrijeme i nakon oslobođenja od turske vlasti Hrvati su se u ove krajeve prvo naselili u Kalaču, a potom u Dušnok i Baćin <ref name="Intervju"> </ref>. |
||
== Kultura == |
|||
U Kalači se mjesni Hrvati redovno održavaju Hrvatski dan i spomen-dan Ivana Antunovića. |
|||
== Poznate osobe == |
== Poznate osobe == |
||
Srednje škole u Kalači su pohađali hrvatski književnici [[Miroljub Ante Evetović]], [[Ivan Petreš Čudomil]], [[Pajo Kujundžić]], [[Grgur Cserháti]], [[Blaško Rajić]] i [[Lajčo Budanović]]. |
Srednje škole u Kalači su pohađali hrvatski književnici [[Miroljub Ante Evetović]], [[Ivan Petreš Čudomil]], [[Pajo Kujundžić]], [[Grgur Cserháti]], [[Blaško Rajić]] i [[Lajčo Budanović]]. |
||
[[Ivan Antunović]], biskup i preporoditelj podunavskih Hrvata, |
[[Ivan Antunović]], biskup i preporoditelj podunavskih Hrvata, koji je živio i službovao sve do svojih zadnjih dana u Kalači, a drugi preporoditelj Hrvata u Podunavlju, fra [[Fabijan Peštalić]] je boravio u ovom gradu kad je polagao za učitelja. |
||
| ⚫ | |||
U Kalači je kao nadbiskup stolovao [[Adam Patačić]], autor rječnika ''Dictionarium latino−illyricum et germanicum''. |
|||
| ⚫ | |||
== Reference == |
== Reference == |
||
Inačica od 5. ožujka 2009. u 03:44
 |
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden s engleskog jezika. (Rasprava) Pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika. |
Kalača ili Kaloča (mađ. Kalocsa, nje. Kollotschau, srp. Kalača, slovački: Koloca) je grad u Mađarskoj.
Zemljopisne osobine
Površine je 53,18 km četvornih. Nalazi se na 46°32' sjeverne zemljopisne širine i 18°59'8" istočne zemljopisne dužine, nekoliko kilometara istočno od Dunava, u regiji Južni Alföld.
Od naselja, par kilometara zapadno od Kalače se nalazi Voktov, prema istoku je Negyvenszállás, 10 km prema sjeveroistoku je Kmara, a 10 km prema sjeverozapadu je Vusad. 5 kilometara prema jugu je Baćino.
Upravna organizacija
Nalazi se u Bačko-kiškunskoj županiji. Upravno je sjedište Kalačkog kotara. Poštanski broj je 6300.
U Kalači se nalazi jedinica Hrvatske manjinske samouprave u Republici Mađarskoj koju se utemeljilo nakon što je krenula inicijativa 2006..
Povijest
Grad je poznat kao sjedište Kalačko-bačke biskupije koja je u međuvremenu podignuta na razinu nadbiskupije, a nosi ime Kalačko-kečkemetska nadbiskupija. Rečenu biskupiju je osnovao sveti Stjepan.
Ovaj barokni provincijski gradić u Panonskoj nizini je star je koliko i sama država Mađarska. Ugarski kralj Arpad se nakon svojih osvajačkih pohoda skrasio ovdje.
Uskoro je ugarski kralj Stjepan I. uspostavio ostrogonsku i kalačku nadbiskupiju.
Prvi nadbiskup u Kalači je bio sveti Astrik, koji je donio kralju Stjepanu krunu od Pape. U prvom deseljeću 11. stoljeću se sagradilo prvu crkvu.
U srednjovjekovnoj Ugarskoj nalazimo generale među nadbiskupima. Tako je primjerice nadbiskup Ugrin Csák (nadbiskup od 1219. do 1241. bio vođom vojske u bitci kod Mohija protiv Tatara 11. travnja 1241..
Drugi poznati general je bio Pál Tomori (nadbiskup od 1523.-1526.) koji je vodio ugarsku vojsku protiv Turaka. Poginio je u mohačkoj bitci.
Turci su zauzeli Kaloču 15. kolovoza 1529.. Stanovništvo se razbježalo i nitko nije obrađivao zemlju i nadbiskupijski status je izgubio svoj značaj.
1602. su kalvinistički hajduci spalili Kaloču.
Nakon 148 vlasti su Turci 13. listopada 1686. spalili kalački dvorac i povukli svoju posadu iz njega. Unatoč turskom povlačenju, mir nije došao u ovaj kraj zbog ustanka protiv Habsburga kojeg je predvodio sedmogradski vladar Franjo Rakoci II..
Kalački su nadbiskupi su uspješno nastojali povećati broj stanovnika na području svoje nadležnosti. Kardinal Imre Csáki (1710.-1732.) je vratio Kalaču i susjedne krajeve površine 23 tisuće hektara, mahom močvara, vrtova, vinograda.
Stanovništvo
U Kalači živi 18.297 stanovnika (2001.). Pored nacionalne zajednice Mađara, u Kalači žive i Slovaci, Nijemci, Rumunji, Hrvati i Srbi. Hrvatska zajednica je nekad bila brojnija u ovom gradu, ali je asimilatorska politika vlasti pridonijela znatnom smanjenju njihovog broja [1]. Štoviše, u razdoblju od 16. do 18. stoljeća je bila hrvatskim naseljem. Današnji Hrvati su uglavnom doseljenici iz obližnjih sela Dušnoka i Baćina te još nekih sela iz Bačke [2]. Postoje utemeljene pretpostavke da su se sačuvali izvorni kalački Hrvati, sudeći prema dijelu mjesnih Mađara kod kojih se može razaznati hrvatsko prezime. Prema povijesnim dokumentima, za vrijeme i nakon oslobođenja od turske vlasti Hrvati su se u ove krajeve prvo naselili u Kalaču, a potom u Dušnok i Baćin [2].
Kultura
U Kalači se mjesni Hrvati redovno održavaju Hrvatski dan i spomen-dan Ivana Antunovića.
Poznate osobe
Srednje škole u Kalači su pohađali hrvatski književnici Miroljub Ante Evetović, Ivan Petreš Čudomil, Pajo Kujundžić, Grgur Cserháti, Blaško Rajić i Lajčo Budanović.
Ivan Antunović, biskup i preporoditelj podunavskih Hrvata, koji je živio i službovao sve do svojih zadnjih dana u Kalači, a drugi preporoditelj Hrvata u Podunavlju, fra Fabijan Peštalić je boravio u ovom gradu kad je polagao za učitelja.
U Kalači se 1636. rodio crkveni i kulturni djelatnik, hrvatski književnik odnosno prvi pisac Hrvata u Bačkoj, fra Mihovil Radnić.
U Kalači je kao nadbiskup stolovao Adam Patačić, autor rječnika Dictionarium latino−illyricum et germanicum.
Reference
Vanjske poveznice
- (engl.) Gradske stranice
- (engl.) Kalocsa Embroidery with beautiful needlework patterns
- (engl.) Katolička enciklopedija
- (engl.) Zračni snimak
- ↑ Hrvatski glasnik br. 28/2008. Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca
- ↑ a b Hrvatski glasnik br.16/2006. Intervju: Kalački Hrvati pripremaju se za izbore