Albrecht von Wallenstein: razlika između inačica
m Bot: standardizacija |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
Odgojen je u češkoj [[Protestantizam|protestantskoj]] sredini, od [[1604]]. je u službi Habsburgovaca, a svoj položaj je učvrstio prešavši na katolicizam. Nakon poraza čeških pobunjenika na Bijeloj Gori, kojemu je pridonio, došao je u posjed 68 imanja pobunjenika, a [[1624]]. stekao je naslov vojvode od Friedlanda. Kad se danski kralj [[Kristijan IV.]] umiješao u rat, Wallenstein je pomogao caru [[Ferdinand II.|Ferdinandu II.]], organiziravši vojsku od 40 000 ljudi. Kao vrhovni carski zapovjednik ostvario je niz pobjeda nad protestantskim knezovima i nad danskim kraljem. Posjede i naslove proširio je na vojvodstvo Mecklenburg i kneževinu [[Żagań|Sagan]]. Glasovi o njegovim planovima i nepovoljni ishodi bitaka pobudili su sumnju suparničkih knezova katoličke lige, te mu je [[1630]]. na Regensburškom saboru izbornih knezova oduzeto vrhovno zapovjedništvo. Tu mu je funkciju car Ferdinand ponovno ponudio sljedeće godine, a Wallenstein je prihvatio. Poslije izgubljene bitke kod Lützena [[1632]]. povukao se u Češku. Optužen kao veleizdajnik, ubijen je pri bijegu u [[Weimar]]. Junak je istoimene trilogije [[Friedrich Schiller|Friedricha Schillera]]. |
Odgojen je u češkoj [[Protestantizam|protestantskoj]] sredini, od [[1604]]. je u službi Habsburgovaca, a svoj položaj je učvrstio prešavši na katolicizam. Nakon poraza čeških pobunjenika na Bijeloj Gori, kojemu je pridonio, došao je u posjed 68 imanja pobunjenika, a [[1624]]. stekao je naslov vojvode od Friedlanda. Kad se danski kralj [[Kristijan IV.]] umiješao u rat, Wallenstein je pomogao caru [[Ferdinand II.|Ferdinandu II.]], organiziravši vojsku od 40 000 ljudi. Kao vrhovni carski zapovjednik ostvario je niz pobjeda nad protestantskim knezovima i nad danskim kraljem. Posjede i naslove proširio je na vojvodstvo Mecklenburg i kneževinu [[Żagań|Sagan]]. Glasovi o njegovim planovima i nepovoljni ishodi bitaka pobudili su sumnju suparničkih knezova katoličke lige, te mu je [[1630]]. na Regensburškom saboru izbornih knezova oduzeto vrhovno zapovjedništvo. Tu mu je funkciju car Ferdinand ponovno ponudio sljedeće godine, a Wallenstein je prihvatio. Poslije izgubljene bitke kod Lützena [[1632]]. povukao se u Češku. Optužen kao [[veleizdajnik]], ubijen je pri bijegu u [[Weimar]]. Junak je istoimene trilogije [[Friedrich Schiller|Friedricha Schillera]]. |
||
Inačica od 6. ožujka 2009. u 00:07
Albrecht von Wallenstein (- Waldstein) (Hermanice, 24. rujna 1583. - Eger, 25. veljače 1634.), vojskovođa katoličke lige u tridesetogodišnjem ratu.
Životopis
Odgojen je u češkoj protestantskoj sredini, od 1604. je u službi Habsburgovaca, a svoj položaj je učvrstio prešavši na katolicizam. Nakon poraza čeških pobunjenika na Bijeloj Gori, kojemu je pridonio, došao je u posjed 68 imanja pobunjenika, a 1624. stekao je naslov vojvode od Friedlanda. Kad se danski kralj Kristijan IV. umiješao u rat, Wallenstein je pomogao caru Ferdinandu II., organiziravši vojsku od 40 000 ljudi. Kao vrhovni carski zapovjednik ostvario je niz pobjeda nad protestantskim knezovima i nad danskim kraljem. Posjede i naslove proširio je na vojvodstvo Mecklenburg i kneževinu Sagan. Glasovi o njegovim planovima i nepovoljni ishodi bitaka pobudili su sumnju suparničkih knezova katoličke lige, te mu je 1630. na Regensburškom saboru izbornih knezova oduzeto vrhovno zapovjedništvo. Tu mu je funkciju car Ferdinand ponovno ponudio sljedeće godine, a Wallenstein je prihvatio. Poslije izgubljene bitke kod Lützena 1632. povukao se u Češku. Optužen kao veleizdajnik, ubijen je pri bijegu u Weimar. Junak je istoimene trilogije Friedricha Schillera.