Matija Petar Katančić: razlika između inačica
Redak 13: | Redak 13: | ||
Dao je nekoliko zanimljivih metričkih obrazaca po ugledu na stare klasike, pokazavši izvrsno poznavanje grčke i rimske mitologije i književnosti. |
Dao je nekoliko zanimljivih metričkih obrazaca po ugledu na stare klasike, pokazavši izvrsno poznavanje grčke i rimske mitologije i književnosti. |
||
Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvata, "Dissertatio de columna milliaria". Ta |
Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvata, "Dissertatio de columna milliaria". Ta rasprava govori o rimskom miljokazu pronađenom kod Osijeka. |
||
[[Kategorija:Hrvatski književnici]] |
[[Kategorija:Hrvatski književnici]] |
Inačica od 23. veljače 2006. u 21:20
Matija Petar Katančić (12. kolovoz 1750., Valpovo, Hrvatska - 24. svibanj 1825., Budim, Mađarska) je hrvatski književnik, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos. Studirao je bogoslovlje i estetiku u Budimu. Kao mlada osoba ušao je u franjevce. Dugo je godina bio profesorom u Osijeku, Zagrebu i Pešti. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.
Prvi je prevoditelj Svetog pisma na hrvatski (prijevod je objavljen 1831. prvi put).
Katančić i književnost
Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pjesništva. Hvalospjeve piše po ugledu na Horacija i pastirske pjesme po ugledu na bukolsko pjesništvo, grčko i latinsko.
Bivajući izvrstnim poznavateljem klasične grčke i rimske književnosti, pokušavao je unijeti u jezik i latinske metričke oblike, odnosno stvoriti umjetničke pjseme prema latinskim uzorima.
Stvarao je i na latinskom jeziku (primjerice, zbirka Fructus aucfumnales sadrži više takvih pjesma poučne i filozofske naravi).
Dao je nekoliko zanimljivih metričkih obrazaca po ugledu na stare klasike, pokazavši izvrsno poznavanje grčke i rimske mitologije i književnosti.
Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvata, "Dissertatio de columna milliaria". Ta rasprava govori o rimskom miljokazu pronađenom kod Osijeka.