Biotin: razlika između inačica
m robot Dodaje: id:Biotin |
m robot Mijenja: ar:بيوتين |
||
Redak 14: | Redak 14: | ||
[[Kategorija:Vitamini | Lijekovi]] |
[[Kategorija:Vitamini | Lijekovi]] |
||
[[ar: |
[[ar:بيوتين]] |
||
[[bs:Biotin]] |
[[bs:Biotin]] |
||
[[cs:Vitamín H]] |
[[cs:Vitamín H]] |
Inačica od 11. ožujka 2009. u 12:25
Biotin u organizmu igra centralnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, aminokiselina i masti. Dio je enzimskog sustava koji povezuje izgradnju i razgradnju spomenutih biomolekula, izvora energije u stanicama. Naime, biotin je prijenosnik karboksilne skupine tj, ugljičnog dioksida (hidrogenkarbonata), važan u svim karboksilacijama u intermedijarnom metabolizmu.
Pivski kvasac, iznutrice, piletina, kruh, riba, žumanjak, banane, gljive te neke vrste povrća kao što su cvjetača i mrkva predstavljaju dobar izvor biotina.
Nije poznata avitaminoza zbog slabe prehrane jer se biotin stvara u crijevima pod utjecajem crijevne flore. Samo u slučajevima teškog oštećenja crijevne flore ili konzumacije sirovog bjelanjka (koji sadrži antimetabolit biotina - avidin) može doći do razvoja nedostatka biotina. On se očituje kroz dermatitis, atrofični glositis, bolove u mišićima, anoreksiju, blagu anemiju i promjene u EEG-u. Biotin može pomoći u slučajevima gastrektomije, seboreičnog dermatitisa kod male djece i primjene avidina. Nije uputno pokušavati liječiti akne, seboreični ekcem i alopeciju uzimanjem pripravaka na bazi biotina.
|
|