Juraj Baraković: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
'''Juraj Baraković''' ([[Plemići, Rtina]] kraj [[Zadar|Zadra]], [[1548]]. - [[Poličnik]], [[1. kolovoza]] [[1628]].), [[Hrvatska|hrvatski]] [[renesansa|renesansni]] pjesnik iz [[Zadar|Zadra]]. |
'''Juraj Baraković''' ([[Plemići, Rtina]] kraj [[Zadar|Zadra]], [[1548]]. - [[Poličnik]], [[1. kolovoza]] [[1628]].), [[Hrvatska|hrvatski]] [[renesansa|renesansni]] pjesnik iz [[Zadar|Zadra]]. |
||
Napisao je više djela (''"[[Jarula]]"'', Mletci [[1618]]-prepričano [[Biblija|Sveto pismo]] starog i novog zavjeta; ''"[[Draga, rapska pastirica]]"''), ali |
Napisao je više djela (''"[[Jarula]]"'', Mletci [[1618]]-prepričano [[Biblija|Sveto pismo]] starog i novog zavjeta; ''"[[Draga, rapska pastirica]]"''), ali ostao je u [[književnost]]i zapamćen po jednom djelu: kao pjesnik velikog spjeva u 13 pjevanja ''"[[Vila slovinka]]"'' ([[1613]]). |
||
Metričke i kompozicijske novosti opravdavaju i tematska otkrića, koja su ispunila Barakovićevu pjesmu, napisanu ponajprije u slavu Zadra, s jakim osloncem na prvog Zadranina u [[hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]], [[Petar Zoranić|Petra Zoranića]]. |
Metričke i kompozicijske novosti opravdavaju i tematska otkrića, koja su ispunila Barakovićevu pjesmu, napisanu ponajprije u slavu [[Zadar|Zadra]], s jakim osloncem na prvog Zadranina u [[hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]], [[Petar Zoranić|Petra Zoranića]]. |
||
''"Vilu slovinku"'', spjev u slavu Zadra, odlikuju dvije osobine: u svojoj raznolikosti, ona donosi u osmom pjevanju i jedanaest osmeračkih [[sonet]]a, a to su, uz onih nekoliko anonimnih u [[Ranjinin zbornik|Ranjininu zborniku]], jedini soneti u hrvatskom pjesništvu prije [[hrvatski narodni preporod|preporoda]]. U istom pjevanju čitamo i savršeno izbrušenu i stiliziranu [[bugarštica|bugaršticu]] o majci Margariti, koja već stoljećima izaziva divljenje i znanstvenokritičke i šire čitateljske javnosti, a da još nije utvrđeno s punom sigurnošću, je li riječ o narodnoj pjesmi koju Baraković preuzima u svoje djelo po primjeru [[Petar Hektorović|Petra Hektorovića]] ili je to njegova pjesma, stihom i stilskim figurama prilagođena duhu narodnog pjevanjaili pak narodna pjesma koju je Baraković, vješt stihotvorac, pjesnički razvio do punog simboličkog smisla i neponovljivog artističkog sjaja. |
|||
== Djela == |
|||
* [[Vila Slovinka]] |
|||
* [[Jarula]] |
|||
* [[Draga, rapska pastirica]] |
|||
{{GLAVNIRASPORED:Baraković, Juraj}} |
{{GLAVNIRASPORED:Baraković, Juraj}} |
||
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] |
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] |
||
[[Kategorija:Biografije, Zadar]] |
[[Kategorija:Biografije, Zadar]] |
||
Inačica od 11. ožujka 2009. u 19:49
.JPG)
Juraj Baraković (Plemići, Rtina kraj Zadra, 1548. - Poličnik, 1. kolovoza 1628.), hrvatski renesansni pjesnik iz Zadra.
Napisao je više djela ("Jarula", Mletci 1618-prepričano Sveto pismo starog i novog zavjeta; "Draga, rapska pastirica"), ali ostao je u književnosti zapamćen po jednom djelu: kao pjesnik velikog spjeva u 13 pjevanja "Vila slovinka" (1613).
Metričke i kompozicijske novosti opravdavaju i tematska otkrića, koja su ispunila Barakovićevu pjesmu, napisanu ponajprije u slavu Zadra, s jakim osloncem na prvog Zadranina u hrvatskoj književnosti, Petra Zoranića.
"Vilu slovinku", spjev u slavu Zadra, odlikuju dvije osobine: u svojoj raznolikosti, ona donosi u osmom pjevanju i jedanaest osmeračkih soneta, a to su, uz onih nekoliko anonimnih u Ranjininu zborniku, jedini soneti u hrvatskom pjesništvu prije preporoda. U istom pjevanju čitamo i savršeno izbrušenu i stiliziranu bugaršticu o majci Margariti, koja već stoljećima izaziva divljenje i znanstvenokritičke i šire čitateljske javnosti, a da još nije utvrđeno s punom sigurnošću, je li riječ o narodnoj pjesmi koju Baraković preuzima u svoje djelo po primjeru Petra Hektorovića ili je to njegova pjesma, stihom i stilskim figurama prilagođena duhu narodnog pjevanjaili pak narodna pjesma koju je Baraković, vješt stihotvorac, pjesnički razvio do punog simboličkog smisla i neponovljivog artističkog sjaja.