Psihosomatika: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 14. ožujka 2009. u 13:39

Psihosomatika (psiho + grč. somatikos=tjelesni), je znanstveni stav u medicini, dijagnostici i terapiji, kojim se prihvaća da psihički sustav, emocije, osobito psihološki neugodni doživljaji, sukobi i neriješeni međuljudski odnosi, mogu izazvati tjelesne poremećaje i tjelesnu bolest. U svom najširem značenju psihosomatika predstavlja stav da je svaki bolesnik, bez obzira na konkretnu simptomatiku, jedna cjelina, integralna struktura duha i tijela.

Učinci emocija na neke fiziološke funkcije su vrlo neposredni i lako uočljivi. Strah npr. izaziva bljedilo i povećava otkucaje srca, sram uzrokuje crvenilo, tuga i žalost pogoršavaju subjektivni osjet bolesti itd.

Povijest

Znanstvena povijest psihosomatike je relativno kratka, jer je započeta tek 1930-tih. Najveći doprinos u tim istraživanjima imala je psihoanalitička škola, kojoj su pripadali F. Alexander, T. French, F. Dunbar, M. Schur i dr.

Međudjelovanje

Iako do sada nije do kraja razjašnjen odnos između emocije i tjelesnog simptoma, potvrdile su se brojne teze o toj vrlo složenoj međurelaciji. Brojne studije dokazuju da iznenadni teški doživljaji, tjeskoba i napetost imaju snažan učinak na autonomni vegetativni sustav, narušavaju njegovu ravnotežu, mogu dovesti do funkcionalnih poremećaja, a ovi potom do organskih poremećaja sluznice ili organa. Neka istraživanja potvrđuju da specifične emocije mogu izazvati specifične pojave na organima.

Trajanje bolesti i uzroka

Psihološki fenomen i tjelesna reakcija nemaju odnos samo u sadašnjosti, tj. u trenutku kad se nešto dogodi. Mnogi neugodni događaji u prošlosti, kao što su strah, agresivne želje, osjećaj krivnje i drugi, mogu i poslije imati svoj utjecaj na tjelesne sustave, te postupno u njima izazivati progresivno sve gore funkcionalne poremećaje i tjelesnu bolest.

Najnovija istraživanja ukazuju na to da rani neuspjeli odnosi majke i djeteta nisu samo važni za emocionani razvoj djeteta već i za njegove tjelesne reakcije i da mogu stvarati predispozicije za psihosomatske bolesti.

Bolesti i dijagnostika

Dijagnostika psihosomatskog pristupa uključuje veliki broj bolesti kao što su: peptički ulkus (čir želuca ili dvanaesnika), spastični kolon (grčevi u crijevima, ulcerozni kolitis, kolitis s opstipacijom ili proljevima, oscilatorna hipertenzija (povremeno povišeni tlak), pretilost, pretjerana mršavost, astmatični napadaji (osobito u djece), razni ekcemi, poremećaji menstruacije, poremećaji u graviditetu, urtikarija i mnoge druge.

Liječenje

Prema stajalištu psihosomatike, liječnik ne liječi samo bolest nego proširuje svoju brigu i na psihičke reakcije (ili uzroke) kod bolesnika.

Vidi još

Vanjske poveznice

Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom!

@@ Redak 12: / Redak 12: @@
 ==Međudjelovanje==
-Iako do sada nije do kraja razjašnjen odnos između [[emocije]] i tjelesnog simptoma, potvrdile su se brojne teze o toj vrlo složenoj međurelaciji. Brojne studije dokazuju da iznenadni teški doživljaji, [[tjeskoba]] i napetost imaju snažan učinak na autonomni [[vegetativni sustav]], narušavaju njegovu ravnotežu, mogu dovesti do funkcionalnih poremećaja, a ovi potom do organskih poremećaja [[sluznica|sluznice]] ili [[organ|organa]]. Neka istraživanja potvrđuju da ''specifične emocije mogu izazvati specifične pojave na organima''.
+Iako do sada nije do kraja razjašnjen odnos između [[emocije]] i tjelesnog simptoma, potvrdile su se brojne teze o toj vrlo složenoj međurelaciji. Brojne studije dokazuju da iznenadni teški doživljaji, [[tjeskoba]] i napetost imaju snažan učinak na autonomni [[vegetativni sustav]], narušavaju njegovu ravnotežu, mogu dovesti do funkcionalnih poremećaja, a ovi potom do organskih poremećaja [[sluznica|sluznice]] ili [[organ]]a. Neka istraživanja potvrđuju da ''specifične emocije mogu izazvati specifične pojave na organima''.
 ==Trajanje bolesti i uzroka==
@@ Redak 22: / Redak 22: @@
 ==Bolesti i dijagnostika==
-[[Dijagnostika]] psihosomatskog pristupa uključuje veliki broj bolesti kao što su: [[peptički ulkus]] (čir [[želudac|želuca]] ili [[dvanaesnik|dvanaesnika]]), spastični kolon ([[grč|grčevi]] u [[crijeva|crijevima]], [[ulcerozni kolitis]], kolitis s [[opstipacija|opstipacijom]] ili [[proljev|proljevima]], oscilatorna [[hipertenzija]] (povremeno povišeni tlak), [[pretilost]], pretjerana mršavost, [[astma|astmatični napadaji]] (osobito u djece), razni [[ekcemi]], poremećaji [[mjesečnica|menstruacije]], poremećaji u [[graviditet|graviditetu]], [[urtikarija]] i mnoge druge.
+[[Dijagnostika]] psihosomatskog pristupa uključuje veliki broj bolesti kao što su: [[peptički ulkus]] (čir [[želudac|želuca]] ili [[dvanaesnik]]a), spastični kolon ([[grč]]evi u [[crijeva|crijevima]], [[ulcerozni kolitis]], kolitis s [[opstipacija|opstipacijom]] ili [[proljev]]ima, oscilatorna [[hipertenzija]] (povremeno povišeni tlak), [[pretilost]], pretjerana mršavost, [[astma|astmatični napadaji]] (osobito u djece), razni [[ekcemi]], poremećaji [[mjesečnica|menstruacije]], poremećaji u [[graviditet]]u, [[urtikarija]] i mnoge druge.
 ==Liječenje==
@@ Redak 37: / Redak 37: @@
 *[http://www.marta.co.yu/psihosomatika.htm Psihosomatika] {{sr icon}}
 *[http://www.zog.hr/tisak/psi-psihosomatika.htm Psihosomatika] {{hr icon}}
+{{upozorenje-medicina}}
 [[Kategorija:Psihijatrija]]