Orao (računalo): razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
==Povijest== |
==Povijest== |
||
Glavni konstruktor Orla bio je Miroslav Kocijan, koji je prije ovog računala konstruirao osnovnu matičnu ploču za [[Galeb (računalo)|Galeb]] radno ime YU101 |
Glavni konstruktor Orla bio je Miroslav Kocijan, koji je prije ovog računala konstruirao osnovnu matičnu ploču za [[Galeb (računalo)|Galeb]] radno ime YU101. Računalo Galeb je bio nadahnut[[Compukit UK 101]], [[Ohio Scientific Superboard]] i Ohio Scientific Superboard II koja su se pojavila u Ujedinjenom Kraljevstvu i u SAD-u 1979. i koja su bila jeftinija nego [[Apple II]], [[Commodore PET]] ili [[TRS-80]]. Zato je i ime bilo izabrano YU101, kao pandan UK 101. Miroslav Kocijan uspio je skupiti oko sebe grupu ljudi koji su pomogli u razvijanju elektronskih komponenti i softvera. Miroslav Kocijan imao je zamisao da komercijalizira Orla, te je uspio uvjeriti Rajka Ivanušića, direktora PEL-a, da podrži tu zamisao. Ovo nije bila luda ideja jer u ranim 1980-tim u [[svijet|svijetu]] započela je konjukcija na tržištu mikroračunala. Zbog velike potražnje te mladog i nerazvijenog tržišta mnoge tvrtke vidjele su priliku i zato je izmedu ranih 1980-tih do ranih 1990-tih postojalo je mnogo različitih modela. Na tržištu bivše Jugoslavije gdje je nabava kućnih računala bila onemogućena zbog visokih carina te zbog niske platežne moći građana dok je školama nabava računala bila je nedostižna, ideja o masovnoj proizvodnji kućnog računala imala je smisla. Do tada prvo kućno računalo koje je bilo dostupno javnosti bilo je [[Srbija|Srpsko]] računalo [[Galaksija (računalo)|Galaksija]] koje je bilo dostupno u kit verziji; kupac je trebao sam zalemiti i napraviti svoje kućište. |
||
Arhitektura Orla MR102 nadahunta je računalima Orao kao i UK 101 i Ohio Scientific Superboard imaju slične građevne jedinice i svojstva: mikroprocesor [[MOS 6502]], ugrađeni [[BASIC]] i monitor, malu osnovnu memoriju u Orlu 16K dok u UK 101 i Superboard ova memorija bila je 4Kb ili 8Kb, [[RS-232]] međuspojnik, crno-bijelu grafiku, rubni spojnik za proširenje. Čak su i memorjske mape bile slične. No konstruktori Orla otišli su jedan korak dalje u svojim nastojanjima da stvore računalo koje se moglo puno lakše proširiti ili priključiti na [[pisač]] što UK 101 niti Superboard nisu posjedovali. Pojedine manje nedostatke koje je prvi model Orla imao, nastojalo se ispraviti u sljedećem modelu Orao 64, no vrijeme te pristupačnost uvoznim strojevima kao [[Atari ST]], [[Amiga]] i [[IBM PC]] dovela su do gašenja proizvodnje Orla u PEL-u. |
Arhitektura Orla MR102 nadahunta je računalima Orao kao i UK 101 i Ohio Scientific Superboard imaju slične građevne jedinice i svojstva: mikroprocesor [[MOS 6502]], ugrađeni [[BASIC]] i monitor, malu osnovnu memoriju u Orlu 16K dok u UK 101 i Superboard ova memorija bila je 4Kb ili 8Kb, [[RS-232]] međuspojnik, crno-bijelu grafiku, rubni spojnik za proširenje. Čak su i memorjske mape bile slične. No konstruktori Orla otišli su jedan korak dalje u svojim nastojanjima da stvore računalo koje se moglo puno lakše proširiti ili priključiti na [[pisač]] što UK 101 niti Superboard nisu posjedovali. Pojedine manje nedostatke koje je prvi model Orla imao, nastojalo se ispraviti u sljedećem modelu Orao 64, no vrijeme te pristupačnost uvoznim strojevima kao [[Atari ST]], [[Amiga]] i [[IBM PC]] dovela su do gašenja proizvodnje Orla u PEL-u. |
||
Inačica od 1. ožujka 2006. u 05:17
.jpg){kind=link}
Orao je porodica mikroračunala koje je proizvodila hrvatska tvrtka PEL Varaždin.
Povijest
Glavni konstruktor Orla bio je Miroslav Kocijan, koji je prije ovog računala konstruirao osnovnu matičnu ploču za Galeb radno ime YU101. Računalo Galeb je bio nadahnutCompukit UK 101, Ohio Scientific Superboard i Ohio Scientific Superboard II koja su se pojavila u Ujedinjenom Kraljevstvu i u SAD-u 1979. i koja su bila jeftinija nego Apple II, Commodore PET ili TRS-80. Zato je i ime bilo izabrano YU101, kao pandan UK 101. Miroslav Kocijan uspio je skupiti oko sebe grupu ljudi koji su pomogli u razvijanju elektronskih komponenti i softvera. Miroslav Kocijan imao je zamisao da komercijalizira Orla, te je uspio uvjeriti Rajka Ivanušića, direktora PEL-a, da podrži tu zamisao. Ovo nije bila luda ideja jer u ranim 1980-tim u svijetu započela je konjukcija na tržištu mikroračunala. Zbog velike potražnje te mladog i nerazvijenog tržišta mnoge tvrtke vidjele su priliku i zato je izmedu ranih 1980-tih do ranih 1990-tih postojalo je mnogo različitih modela. Na tržištu bivše Jugoslavije gdje je nabava kućnih računala bila onemogućena zbog visokih carina te zbog niske platežne moći građana dok je školama nabava računala bila je nedostižna, ideja o masovnoj proizvodnji kućnog računala imala je smisla. Do tada prvo kućno računalo koje je bilo dostupno javnosti bilo je Srpsko računalo Galaksija koje je bilo dostupno u kit verziji; kupac je trebao sam zalemiti i napraviti svoje kućište.
Arhitektura Orla MR102 nadahunta je računalima Orao kao i UK 101 i Ohio Scientific Superboard imaju slične građevne jedinice i svojstva: mikroprocesor MOS 6502, ugrađeni BASIC i monitor, malu osnovnu memoriju u Orlu 16K dok u UK 101 i Superboard ova memorija bila je 4Kb ili 8Kb, RS-232 međuspojnik, crno-bijelu grafiku, rubni spojnik za proširenje. Čak su i memorjske mape bile slične. No konstruktori Orla otišli su jedan korak dalje u svojim nastojanjima da stvore računalo koje se moglo puno lakše proširiti ili priključiti na pisač što UK 101 niti Superboard nisu posjedovali. Pojedine manje nedostatke koje je prvi model Orla imao, nastojalo se ispraviti u sljedećem modelu Orao 64, no vrijeme te pristupačnost uvoznim strojevima kao Atari ST, Amiga i IBM PC dovela su do gašenja proizvodnje Orla u PEL-u.
Modeli
Orao MR102
- Mikroprocesor : 6502
- Takt: 1Mhz
- Memorija : 16Kb RAM, 16Kb ROM
- Zaslon : 256x256 točaka grafika, 32x32 tekst (monokromna - crno/bijelo)
- Tipkovnica : QUERTZ - 64 tipke + 4 funkcijske tipke + 4 tipke za smjer
- Programski jezici : ugrađeni Orao Basic, Monitor
- Ulazno/Izlazne međusklopovi: kasetofon DIN-5, izlaz za televiziju, RS-232 DIN-5, izlaz za proširenje
- Postojala su dva modela Orla (s 6 i 8KB RAM-a); kasnije je napravljena i novija verzija BASIC-a koja je podržavala "prozore" u tekstualnom modu.
Orao 64 izgledom je podsjećao na Commodore 64 (stari model), imao je 64KB RAM i grafiku visoke razlučivosti od 512x256 (samo na zaslonu).
Konstruktorski tim
- Miroslav Kocijan
- Branko Zebec
- Ivan Pongračić
- Anđelko Kršić
- Damir Šafarić
- Davorin Krizman
- Zdravko Melnjak
- Vjekoslav Prstec
- Dražen Zlatarek
