Danska: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 142: | Redak 142: | ||
[[Datoteka:Denmark satellit3.jpg|mini|NASA-Foto: Danska u ožujku 2002. godine]] |
[[Datoteka:Denmark satellit3.jpg|mini|NASA-Foto: Danska u ožujku 2002. godine]] |
||
Vjerojatno najpoznatiji Danac je pisac bajki [[Hans Christian Andersen]]. Drugi vrlo poznati Danci su: filozof [[Søren Kierkegaard]], fizičar [[Niels Bohr]], spisateljica [[Karen Blixen]], astronom [[Tycho Brahe]] i filmski redatelj [[Lars von Trier]]. |
Vjerojatno najpoznatiji Danac je pisac bajki [[Hans Christian Andersen]]. Drugi vrlo poznati Danci su: filozof [[Søren Kierkegaard]], fizičar [[Niels Bohr]], spisateljica [[Karen Blixen]], astronom [[Tycho Brahe]] i filmski redatelj [[Lars von Trier]]. <br> |
||
Aktualni svjetski prvak u [[Backgammon]]u, iz 2008. godine, je Danac Lars Trabolt. |
|||
==Promet== |
==Promet== |
Inačica od 6. travnja 2009. u 00:26
Kraljevina Danska Kongeriget Danmark | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo Guds hjælp, Folkets kærlighed, Danmarks styrke (danski: Božja pomoć, ljubav ljudi, snaga Danske) | |||||
Himna Der er et yndigt land | |||||
Položaj Danske | |||||
Glavni grad | Kopenhagen | ||||
Službeni jezik | danski 1) | ||||
Državni vrh | |||||
- Kraljica | Margareta II. | ||||
- Predsjednik Vlade | Lars Løkke Rasmussen | ||||
Neovisnost | 980. | ||||
Površina | 130. po veličini | ||||
- ukupno | 43.094 km2 | ||||
- % vode | 1,6 % | ||||
Stanovništvo | 104. po veličini | ||||
- ukupno (2004) | 5.397.640 | ||||
- gustoća | 124/km2 | ||||
BDP (PKM) | procjena 2005. | ||||
- ukupno | 187.9 milijardi $ (45.) | ||||
- po stanovniku | 34,740 $ (6.) | ||||
Valuta | danska kruna (100 ørea) | ||||
Pozivni broj | +45 | ||||
Vremenska zona | UTC +1 | ||||
Internetski nastavak | .dk | ||||
1) Uz danski koriste se grenlandski na Grenlandu i ferojski na Farskim otocima. Njemački je zaštićen manjinski jezik u južnoj Danskoj. |
Danska - najmanja nordijska zemlja. Danska je dio Skandinavije, na sjeveru Europe, graniči s Njemačkom.
Povijest
Prije nego što su je nastanili Skandinavci, Danska je bila dom Keltima - što je potvrđeno otkrićima ritualnih močvarnih ubojstava i pogreba. Najstarije dansko pismo potječe iz 7. stoljeća, kada je nastao i novi runski alfabet. Najstariji grad u Danskoj je Ribe iz 810. godine. Sve do 11. stoljeća Danci su bili poznati kao Vikinzi, zajedno s Norvežanima i Šveđanima, koji su kolonizirali, napadali i trgovali u svim dijelovima Europe. Mnogi arheolozi i povijesničari vjeruju da su Vikinzi otkrili Ameriku na svojim putovanjima od Skandinavije, preko Islanda, zatim do Grenlanda i na kraju do Amerike.
U različitim dobima kralj Danske je vladao dijelovima Engleske i Irske, Norveškom, Švedskom, Finskom, Islandom, Francuskom, naročito Normandijom i dijelovima Djevičanskih otoka, Trankebarom u Indiji, dijelovima obala Baltičkog mora i današnjom sjevernom Njemačkom. Scania, Blekinge i Halland su bili dijelovi Danske većim dijelom njene rane povijesti, ali su potpali pod švedsku vlast 1658. godine. Savez s Norveškom raskinut je 1814. godine, kada je Norveška ušla u novi savez sa Švedskom (do 1905.).
Danski liberalni i nacionalni pokret postao je značajan 1830-ih godina i poslije europskih revolucija 1848. godine Danska postaje ustavna monarhija 5. lipnja 1849.
Poslije drugog Šlezviškog rata (danski: Slesvig) 1864. godine, Danska je bila prisiljena ustupiti pokrajinu Schleswig-Holstein Pruskoj, što je bio posljednji poraz koji je ostavio duboke tragove u danskom nacionalnom identitetu. Poslije ovoga Danska je usvojila politiku neutralnosti, zbog čega ostaje neopredijeljena u Prvom svjetskom ratu. Zbog poraza Njemačke, tijekom sklapanja sporazuma u Versaillesu, Danskoj je ponuđeno vraćanje pokrajine Schleswig-Holstein. Bojeći se Njemačke odmazde ona je odbila prihvatiti vraćanje Holsteina i inzistirala je na plebiscitu o povratku Schleswiga. Godine 1920., kao rezultat plebiscita, sjeverni Schleswig vraćen je Danskoj. Usprkos neutralnosti Danska je napadnuta od strane Njemačke (Operacija Weserübung), 9. travnja 1940. godine. Iako u početku sa samostalnom vlašću (koja je završila 1943. zbog rastućeg otpora), Danska je ostala okupirana tijekom cijelog Drugog svjetskog rata. Poslije rata Danska je postala jedan od osnivača NATO-a, i 1973. godine, pridružila se EEZ-u (kasnije EU).
Politika
1849. godine Danska je postala ustavna monarhija usvojivši novi ustav. Monarh je formalno na čelu države, što je uglavnom ceremonijalna uloga, pošto je izvršna vlast u rukama kabineta ministara, s premijerom kao prvim među jednakima (primus inter pares). Zakonodavnu vlast čine i vlada i Danski parlament, poznat kao Folketing, koji se sastoji od (ne više od) 179 članova. Dansko sudstvo je funkcionalno i administrativno nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti.
Parlamentarni izbori moraju se održavati najmanje svake četiri godine; ali premijer može zatražiti privremene izbore, ako tako odluči. Ukoliko parlament izglasa nepovjerenje premijeru, vlada se raspada.
Regije
Danska je od 1. siječnja 2007. podijeljena na 5 regija (regioner, jednina: region) i 98 općina (kommuner, jednina: kommune). Prije 2007. je bila podijeljena na 13 okruga (amter, jednina: amt) i na 270 općina.
regije | središte | stanovništvo (09/2006) | |
Hovedstaden (H) | Hillerød | 1 636 749 | |
Zeland (Sjælland) (Z) | Sorø | 816 118 | |
Južna Danska (Syddanmark) (S) | Vejle | 1 189 817 | |
Središnji Jutland (Midtjylland) (M) | Viborg | 1 227 428 | |
Sjeverni Jutland (Nordjylland) (N) | Aarhus | 576 972 | |
Okruzi do 2007.
- Aarhus
- Frederiksborg
- Fyn
- Kopenhagen (København)
- Sjeverni Jutland (Nordjylland)
- Ribe (okrug)
- Ringkjøbing
- Roskilde
- Južni Jutland (Sønderjylland)
- Storstrøm
- Vejle
- Viborg
- Zapadni Zeland (Vestsjælland)
Tri općine koje imaju ovlasti okruga su:
- Bornholm
- Kopenhagen (København)
- Frederiksberg
Grenland i otoci Føroyar također pripadaju Danskom Kraljevstvu, ali imaju status autonomnih regija, te svaku od ovih regija predstavljaju po dva zastupnika u danskom parlamentu.
Zemljopis
Danska se sastoji od poluotoka Jutlanda (Jylland) i 405 otoka. Od tih otoka 93 su nastanjena, a najveći su Zeland (Sjælland) i Fyn. Otok Bornholm nalazi se istočno u Baltičkom moru. Mnogi veći otoci spojeni su mostovima; Most Øresund spaja Zeland sa Švedskom. Most Storebæltsbroen spaja Fyn sa Zelandom. Također je dobra povezanost otoka trajektima. Danska je većinom ravničarska zemlja s najvećim vrhom Møllehøj (170,86 m).
Gospodarstvo
Danska ima moderno tržišno gospodarstvo. Životni je standard vrlo visok, danska kruna je stabilna i vezana uz euro (1 € = 7,42 DKK). Gospodarstvo ovisi o vanjskoj trgovini i izvozu (najviše se izvozi: svinjetina, riba i žitarice). Danci su odbili euro na referendumu 2000. godine. Gospodarstvo je vrlo sindikalizirano; više od 75% radne snage su članovi sindikata. Pravila o radu i plaći većinom se dogovaraju između sindikata i poslodavaca, bez uplitanja države.
Stanovništvo
Danska je najgušće naseljena zemlja Sjeverne Europe. Većina stanovništva je skandinavskog porijekla. Manji dio su Inuiti sa Grenlanda, domoroci sa Ferojskih otoka (Ferojci) i imigranti koji čine oko 6,2% stanovništva. Najveće skupine imigranata su: Azijati (1,5%), Turci (0,9%), emigranti iz zemalja bivše Jugoslavije (0,8%) i Afrikanci (0,7%).
Danski je dominantan jezik u cijeloj zemlji, s iznimkom male grupe njemačkih govornika blizu granice s Njemačkom.
84,3% stanovnika pripadaju Danskoj Narodnoj Crkvi (Den Danske Folkekirke) koja je jedan od oblika Luteranske Crkve. Ostatak stanovništva većinom pripada nekim drugim kršćanskim crkvama, dok je 2% stanovništva islamske vjeroispovijesti. U zadnje vrijeme u Danskoj je doživjela procvast stara nordijska religija Asatru koju je danska vlada odobrila kao vjerski pokret.
Kultura
Vjerojatno najpoznatiji Danac je pisac bajki Hans Christian Andersen. Drugi vrlo poznati Danci su: filozof Søren Kierkegaard, fizičar Niels Bohr, spisateljica Karen Blixen, astronom Tycho Brahe i filmski redatelj Lars von Trier.
Aktualni svjetski prvak u Backgammonu, iz 2008. godine, je Danac Lars Trabolt.
Promet
Vanjske poveznice
- Službena stranica Danske
- Stara Danska u Cyberspaceu
- Danski Turistbiro
- Bornholm, Danska fotografije
- Danska: mapa regija i općina
|
|
|
|