Tzutuhil: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m Bot: "sa" -> "s" na odgovarajućim mjestima |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Atitlantop.jpg|thumb|Glavna gradska naselja Tzutuhila na jezeru Atitlan.]] [[Slika:Tzutuhiles.jpg|frame|left|Žena iz plemena Tzutuhil]] '''Tzutuhil''' (Tzutujil, Zutuhil; gvatemalski oblik: Tz'utujiles; “La flor de las naciones” ili "flower of nations" ).-Pleme porodice [[Mayan]] nastanjeno oko južne obale jezera [[Atitlán]] u [[Gvatemala|Gvatemali]]. Glavna su im gradska naselja [[Santiago Atitlán]], [[San Pedro la Laguna]], [[San Marcos la Laguna]], [[San Juan -Gvatemala|San Juan]] i [[San pablo -Gvatemala|San Pablo]]. Godine [[1523]]. (po drugom izvoru 1524.) godine, kod grada [[Panajachel]], uz pomoć [[Cakchiquel]] Indijanaca pokorio ih je [[španjolski]] konkvistador [[Pedro de Alvarado]]. U vrijeme dolaska Španjolaca glavno središte bilo im je Chuitinamit (danas Santiago Atitlán). |
[[Slika:Atitlantop.jpg|thumb|Glavna gradska naselja Tzutuhila na jezeru Atitlan.]] [[Slika:Tzutuhiles.jpg|frame|left|Žena iz plemena Tzutuhil]] '''Tzutuhil''' (Tzutujil, Zutuhil; gvatemalski oblik: Tz'utujiles; “La flor de las naciones” ili "flower of nations" ).-Pleme porodice [[Mayan]] nastanjeno oko južne obale jezera [[Atitlán]] u [[Gvatemala|Gvatemali]]. Glavna su im gradska naselja [[Santiago Atitlán]], [[San Pedro la Laguna]], [[San Marcos la Laguna]], [[San Juan -Gvatemala|San Juan]] i [[San pablo -Gvatemala|San Pablo]]. Godine [[1523]]. (po drugom izvoru 1524.) godine, kod grada [[Panajachel]], uz pomoć [[Cakchiquel]] Indijanaca pokorio ih je [[španjolski]] konkvistador [[Pedro de Alvarado]]. U vrijeme dolaska Španjolaca glavno središte bilo im je Chuitinamit (danas Santiago Atitlán). |
||
Danas ih ima ih preko 110,000 i žive u 12 zajednica oko jezera [[Atitlán]]. Bave se poljoprivredom služeći se tradicionalnim metodama, kava i kukuruz glavne su im kulture.Domaće životinje kao ovce, svinje i kokoši također drže. Tzutuhilske zajednice su danas orijentirane prema središnjim selima |
Danas ih ima ih preko 110,000 i žive u 12 zajednica oko jezera [[Atitlán]]. Bave se poljoprivredom služeći se tradicionalnim metodama, kava i kukuruz glavne su im kulture.Domaće životinje kao ovce, svinje i kokoši također drže. Tzutuhilske zajednice su danas orijentirane prema središnjim selima s uzorcima kulture srodnih Quiché i Cakchiquel plemenima, čiji se članovi radije smatraju pripadnicima 'municipija' ('municipio') nego Tzutuhilima ili Gvatemalcima. |
||
Godine [[1992]]. [[Felix Zurita]] snimio je o njima dokumentarni pedeset-dvominutni film 'Winds of Memory', o životu Tzutuhil Maya iz Santiago Atitlan pet stotina godina nakon njihovog otkrića. |
Godine [[1992]]. [[Felix Zurita]] snimio je o njima dokumentarni pedeset-dvominutni film 'Winds of Memory', o životu Tzutuhil Maya iz Santiago Atitlan pet stotina godina nakon njihovog otkrića. |
||
== Jezik == |
== Jezik == |
||
Jezik Tzutuhila (točnije zapadni i istočni) srodan je |
Jezik Tzutuhila (točnije zapadni i istočni) srodan je s cakchiquel i quiche i pripada porodici Mayan. |
||
== Katastrofe. == |
== Katastrofe. == |
||
Inačica od 5. ožujka 2006. u 13:49
Tzutuhil (Tzutujil, Zutuhil; gvatemalski oblik: Tz'utujiles; “La flor de las naciones” ili "flower of nations" ).-Pleme porodice Mayan nastanjeno oko južne obale jezera Atitlán u Gvatemali. Glavna su im gradska naselja Santiago Atitlán, San Pedro la Laguna, San Marcos la Laguna, San Juan i San Pablo. Godine 1523. (po drugom izvoru 1524.) godine, kod grada Panajachel, uz pomoć Cakchiquel Indijanaca pokorio ih je španjolski konkvistador Pedro de Alvarado. U vrijeme dolaska Španjolaca glavno središte bilo im je Chuitinamit (danas Santiago Atitlán).
Danas ih ima ih preko 110,000 i žive u 12 zajednica oko jezera Atitlán. Bave se poljoprivredom služeći se tradicionalnim metodama, kava i kukuruz glavne su im kulture.Domaće životinje kao ovce, svinje i kokoši također drže. Tzutuhilske zajednice su danas orijentirane prema središnjim selima s uzorcima kulture srodnih Quiché i Cakchiquel plemenima, čiji se članovi radije smatraju pripadnicima 'municipija' ('municipio') nego Tzutuhilima ili Gvatemalcima. Godine 1992. Felix Zurita snimio je o njima dokumentarni pedeset-dvominutni film 'Winds of Memory', o životu Tzutuhil Maya iz Santiago Atitlan pet stotina godina nakon njihovog otkrića.
Jezik
Jezik Tzutuhila (točnije zapadni i istočni) srodan je s cakchiquel i quiche i pripada porodici Mayan.
Katastrofe.
7. listiopada 2005. Uragan Stan uzrokovao je obilne kiše i prouzročio da su odroni blata zatrpali selo Panabaj nedaleko Santiago Atitlána. U selu je živjelo 1,400 stanovnika, sumnja se da nitko nije preživio.
