Moldavija (pokrajina)

Ovo je članak o povijesnoj rumunjskoj regiji i kneževini. Za današnju europsku državu pogledajte članak Moldova.

Kneževina Moldavija za vrijeme Stjepana III. Moldavskog

Moldavija je povijesna rumunjska regija i bivša Kneževina. Tu je regiju dugo prisvajala Rusija. Između dva svjetska rata kad je Rumunjska teritorijalno bila najveća i teritorijalno je uključivala i Moldaviju i Besarabiju (naziv prostora koji danas zauzima Republika Moldova) tadašnji je SSSR osnovao na malom području Besarabije sovjetsku republiku Moldaviju iako su tu Moldavci činili manjinu. Nakon drugog svjetskog rata SSSR je okupirao djelove Rumunjske i to proglasio sovjetskom republikom Moldavijom. U republici Moldaviji postoji jaka frakcija za ujedinjenje s Rumunjskom, ali tome se protive brojna ukrajinska i ruska manjina kao i vladajući komunisti.

S površinomom nešto manjom od 40 000 kvadratnih km i s preko 15 % stanovništva Rumunjske Moldavija je druga najvažnija regija u Rumunjskoj. Veliko bogatstvo Moldavije su šume (čine oko 20 % svih šuma u zemlji), rudnici mangana i bakra, ležišta nafte i soli te plodna zemlja (nanosi lesa i črnozjom). Moldavija nije industrijski razvijena: od industrije tu se nalazi ili se nalazila drvna industrija, industrija papira te brodogradnja. Poljoprivreda je najvažnija grana. Razvijeno je i ratarstvo i stočarstvo.

U reljefu Moldavije prevladavaju nizinska i nizinsko-brdska područja. Velikih i visokih planina nema. Klima ima izražene amplitude. U siječnju je prosječna temperatura od – 3 do –5°C. Srpanjske teperature kreću se od svježih 17 do toplih 23°C. Padalina je malo, uglavnom oko 500 mm, a u nekim područjima i manje.

Najveći i najznačajniji gradovi su: Iasi, Galati i Bacau. Od ostalih gradova značajni su: Suceava, Botosani, Piatra Neamt, Birlad, Oneuti, Tecuci i dr.